Ruske snage, koje su od 10. svibnja u ofenzivi, uspjele su posljednjih dana na području Harkivske oblasti osvojiti čak devet naselja, pa se smatralo da je to priprema za veliki napad na sam Harkiv. Riječ je o drugom gradu po veličini u Ukrajini, koji je prije rata imao gotovo 1,5 milijuna stanovnika, ali se u više od dvije ratne godine njihov broj prepolovio.
No, trenutačno se vode teške borbe za gradić Vovčansk (Volčansk na ruskom) koji bi, kako je za Ukrajinsku pravdu rekao šef tamošnjih policijskih snaga Volodimir Timoško, mogao postati "novi Bahmut". Podsjetimo, Rusima je trebalo gotovo deset mjeseci da zauzmu Bahmut. Vovčansk je grad koji je prije rata imao oko 20 tisuća stanovnika, a sada je u njemu ostalo, kako navode ukrajinski izvori, oko tisuću stanovnika, uglavnom staraca.
"Cilj je potpuno uništiti Vovčansk, po principu spaljene zemlje", izjavio je Timoško te napomenuo da Rusi grad uglavnom gađaju bombama teškim 250 ili 500 kilograma. Iako se na početku ruske operacije smatralo da je sve to priprema za napad na Harkiv, pogotovo jer se Ukrajinci nisu dobro utvrdili na granici s Rusijom (grad je udaljen 30 - 40 kilometara od ruske granice), sada vojni analitičari, pa i oni iz američkog Instituta za proučavanje rata (ISW), smatraju da je zapravo glavni cilj Moskve napraviti, barem u prvoj fazi, ono što je Vladimir Putin nazvao "sanitarnom zonom" prema ruskoj granici kako bi se onemogućili pješački i tenkovski napadi ili upadi na ruski teritorij (ono što zapravo jest ruski teritorij jer, podsjetimo, prošle je jeseni Rusija anektirala četiri ukrajinske pogranične regije čije područje u potpunosti niti ne kontrolira).
Prema navodima ISW-a, ali i nekih neovisnih ruskih vojnih blogera, cilj je zapravo napraviti koridor od 25, 30 kilometara od granice, odnosno doći praktički u predgrađe Harkiva i stalno ga držati u napetosti, kao svojevrsnu platformu za neki budući prodor. Doduše, Rusi se vjerojatno nakon iskustva s puno manjim gradom Mariupoljem, koji je bio "mali Staljingrad", boje da bi pokušajem osvajanja Harkiva to stvarno mogla postati "nova bitka za Staljingrad", pa i oni oklijevaju.
Osim toga, ruski režimski vojni analitičari procjenjuju da bi za osvajanje Harkiva trebalo najmanje novih 350 tisuća vojnika, ako ne i više, kako bi se, osim za harkivsku ofenzivu, popunile rupe na drugim bojištima koja se protežu više od 1200 kilometara. Naime, prema nekim najavama, Rusi bi ponovno pokušali otvoriti južno bojište prema Hersonu i Mikolajivu jer je Putin opsjednut osvajanjem Odese kao ključnog grada, važnijeg od Harkiva. Time bi, osim što bi kontrolirao cijelu sjevernu crnomorsku obalu, došao na granice Moldove, odnosno odmetnute paradržavne tvorevine Pridnjestrovlje, i pred Rumunjsku, najvažniju zemlju jugoistočnog krila NATO-a.
Ukrajinska vojska priznaje da nije dobro utvrdila prvu liniju obrane Harkiva, pogotovo u blizini ruske granice, ali general Oleksandr Jakovec tvrdi da je ukrajinska vojska spremna na obrambenoj liniji od 17 do 20 kilometara od grada. No, to ćemo tek vidjeti. Problem je svakako to što se ne zna koliko su dobre te obrambene linije i zabrinjava činjenica, koju navodi The Wall Street Journal, da ukrajinska protuzračna obrana ima sve više problema te da joj drastično pada efikasnost.
Tako navode da je u travnju ukrajinski PZO srušio samo 30 posto ruskih raketa, što je drastičan pad jer su prije rušili od 70 do gotovo 80 posto ruskih projektila. Doduše, obaranje dronova ostalo je više-manje na istoj razini. U travnju je palo za samo jedan posto, odnosno i dalje je na visokih 82 posto uspješnosti. Problem je u tome što novi sustavi, koje su SAD i NATO obećali, još nisu stigli, a ni "posade" nisu obučene. Nedostaje kadrova. No, to bi se već do lipnja moglo preokrenuti, smatraju neki ukrajinski vojni analitičari.
Nadalje, smjena na vrhu ruskog Ministarstva obrane, odnosno postavljanje "ekonomista i tehnokrata" Andreja Belousova, pokazuje dvije stvari: definitivni prelazak Rusije na "ratnu ekonomiju", što Belousov treba pripremiti, a ta činjenica pokazuje da se Moskva priprema na dugotrajni rat, smatrajući da ona ima više resursa i mogućnosti pa će na kraju biti manje iscrpljena. Naime, Rusija priprema svoju ekonomiju i stanovništvo na dug rat i na to treba računati.
Kako bi Ukrajini dao ne samo moralnu podršku, nego i "umirio" Ukrajince, u Kijev je u utorak 14. svibnja nenajavljeno stigao američki državni tajnik Antony Blinken. On će predsjednika Volodimira Zelenskog upoznati s tim kada će i kako stići toliko potrebno oružje i streljivo te potvrditi da SAD neće Ukrajinu ostaviti na cjedilu i da može računati na njihovu pomoć. Podsjetimo da je nedavno američki Kongres odobrio pomoć Ukrajini u visini od 61 milijarde dolara.
