Vladimir Putin podcjenjuje koliko bi američka vojna pomoć, kada napokon stigne, mogla pomoći ukrajinskim snagama koje se bore protiv njegovih snaga. Ocjena je to istraživačkog centra Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u Washingtonu, objavljena u posljednjem izvješću think tanka i nastala kao zaključak procjene komentara ruskog predsjednika koje je u srijedu podijelio sa svojim zapovjednicima i dužnosnicima, a u kojima zaključio da ruske vojne snage osnažuju svoje položaje na istočnoj bojišnici i odbijaju ukrajinske protunapade.
Putin je umanjio prijetnju ukrajinskih protunapada duž cijele linije bojišnice, sugerirajući da ne misli kako je Kijev u stanju osloboditi teritorij te da njegove snage mogu neograničeno nastaviti sa svojim puzajućim, ali sve većim i upornim napredovanjem.
Godišnja procjena prijetnji američkog Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe (U.S. Office of the Director of National Intelligence‘s - ODNI) - agencije za nadzor nad obavještajnom zajednicom - za 2024. godinu - navodi kako Putin vjeruje da su ruske snage otupile ukrajinske napore da ponovno zauzmu značajan teritorij te da je potpora SAD-a i Zapada uopće Ukrajini "ograničena".
Nakon višemjesečnog odgađanja zbog blokade tvrdolinijaških protrumpovskih republikanaca, Kongres SAD-a je u travnju napokon odobrio paket od 61 milijarde dolara za Ukrajinu, no sada raste zabrinutost da bi moglo biti prekasno, odnosno postavlja se pitanje hoće li pomoć stići na vrijeme.
‘Bit će još gubitaka teritorija, ali ne ključnog, a onda...‘
Najnovija procjena ISW-a dolazi nakon što je umirovljeni viceadmiral američke mornarice Mike LeFever izjavio za Newsweek da bi američko oružje ipak moglo stići na vrijeme da bi se obuzdao ruski zamah na bojnom polju, iako bi Ukrajina u međuvremenu mogla izgubiti još dio teritorija.
Ipak, LeFever - sada izvršni direktor tvrtke Concentric za sigurnost i upravljanje rizikom - smatra da će, čak i ako se sva vojna oprema bude odaslana prije izbora u SAD-u, ipak trebati vremena da se logistički dopremi, tako "da će postojati dio teritorija koji će Ukrajinci, nažalost, gubiti sve dok ne stignu nove zalihe". "Ne mislim da će doći do ekstremnih gubitaka teritorija ili terena od strateškog značaja prije nego što ta pojačanja stvarno počnu pritjecati kako bi ih podržala i dovela u pravu poziciju", rekao je on za Newsweek.
Američki dužnosnici, pak, uvjereni su da sigurnosna pomoć Washingtona može stići u Ukrajinu u velikom obimu do srpnja i omogućiti ukrajinskim snagama da ponište mnoge nedavne ruske taktičke uspjehe, kako je izvijestio u srijedu The New York Times, iako, kako je ranije izvijestio isti list, u Bijeloj kući postoje i strahovanja da bi ovaj posljednji ruski zamah na bojištu mogao trajno utjecati i promijeniti razvoj situacije na bojištu na štetu Ukrajinaca, do čega je dovelo više čimbenika, među kojima su i kašnjenje američke pomoći i tehnološke inovacije Moskve na bojnom polju.
Ograničena operacija u sjevernoj regiji Harkiva sugerira da Putin i njegovi vrhovni čelnici možda promišljaju rizike i šanse za uspjeh drugih ofenziva. Mjeseci postupnog napredovanja u istočnoj Ukrajini u Kremlju su kreirali uvjerenje da Ukrajina neće moći izvesti protunapade ili protuofenzive, navode analitičari ISW-a. No, zaključuju kako bi bilo pogrešno da Putin to čini jer, kako se navodi, ova računica u temelju pogrešno procjenjuje taktičke sposobnosti koje će ukrajinske snage imati kada američka vojna pomoć počne pristizati na frontu u velikim razmjerima".
U međuvremenu, ukrajinsko ministarstvo obrane potvrdilo je u srijedu da su ruske jedinice ušle u sjeverne dijelove Vovčanska, u Harkivskoj oblasti, iako su ih ukrajinske snage navodno spriječile u namjeri da tamo uspostave uporište.
Zelenski: ‘Teško je, ali pod kontrolom‘
Više ukrajinskih vojnih i sigurnosnih dužnosnika izvijestilo je u srijedu da se situacija u Harkivskoj oblasti polako stabilizira, iako teške borbe još uvijek traju, kako je izvijestio ISW, koji u izvještaju od četvrtka ističe da se tempo ruskih ofenzivnih operacija na tom području i dalje smanjuje, nakon što su ruske snage prvotno zauzele područja za koja su ukrajinski dužnosnici, nakon brojnih kritika, potvrdili da su bila slabije branjena.
I dok Putin samouvjereno tvrdi da ruske snage napreduju na svim frontama, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je borbe oko grada Harkiva, drugog po veličini ukrajinskog grada, u kojima je Rusija ostvarila svoje najveće teritorijalne dobitke u Ukrajini u posljednjih 18 mjeseci kao vrlo teške, ali je također istaknuo da je stvar "pod kontrolom".
Zelenski je to rekao dok je razgovarao s vojnim čelnicima tijekom posjeta tom sjeveroistočnom gradu u četvrtak, udaljenom samo 30-ak kilometara od granice s Rusijom. Ukrajinski predsjednik na Telegramu je naveo da ukrajinski vojnici "nanose značajne gubitke okupatoru". "Međutim, stanje na tom području je i dalje izuzetno teško. Pojačavamo naše jedinice", poručio je, kako prenosi BBC.
Prema analizi novinske agencije AFP, Moskva je zauzela 278 kvadratnih kilometara ukrajinskog teritorija u napredovanjima između 9. i 15. svibnja, a procjena se temelji na podacima ISW-a. To predstavlja najveći teritorijalni dobitak Rusije u jednoj operaciji od sredine prosinca 2022. godine.
Ranije je ukrajinska vojska priopćila da je na nekim mjestima uspjela prepoloviti napredovanje ruskih snaga. Glasnogovornik ukrajinskog Glavnog stožera i ukrajinske operativno-strateške skupine Horticija, potpukovnik Nazar Vološin, rekao je na državnoj televiziji u četvrtak da su njegove snage značajno smanjile aktivnost ruskih okupatora. "Neprijatelj i dalje pokušava stvoriti uvjete za daljnje napredovanje", dodao je.
Ruski taktički pokušaji
Rekao je i da ruske snage pokušavaju ostvariti taktičke uspjehe u blizini Lukjanci i Vovčansk kako bi stvorile uporišta za buduća napredovanja, ali da ukrajinski protunapadi, udari topništva i bespilotnih letjelica, sprječavaju ruske snage da steknu uporište u ovim područjima.
Većina nedavnih ruskih dobitaka ostvarena je u regiji Harkiv, iako Rusi također tvrde da su osvojili teritorije u istočnom Donecku i južnoj Zaporižji.
Iako se rusko napredovanje odvijalo u smjeru drugog najvećeg ukrajinskog grada Harkiva, bilo je procjena - između ostalog - da osvajanje grada možda i nije pravi ruski cilj, nego da je namjera prisiliti Kijev na razvlačenje svojih obrambenih linija i dovlačenje snaga u regiju Harkiva, što bi ostavilo oslabljene linije obrane na drugim dijelovima bojišnice i mogućnost detektiranja slabe ukrajinske točke te napad na sasvim drugom dijelu linije fronte.
U tom kontekstu Moskvi je najzanimljiviji Donbas, budući da je jedan od ključnih ruskih ciljeva u potpunosti kontrolirati tu istočnu rusku regiju, koja se djelomično nalazila pod kontrolom proruskih separatista još od prvih sukoba 2014. godine.
Također, spekuliralo se i o kreiranju ‘tampon zone‘ u Ukrajini, o čemu je još prije gotovo dva mjeseca govorio Putin u kontekstu intenzivnih ukrajinskih napada na rusku pograničnu regiju Belgorod. Kako je u srijedu ocijenio ISW, osim što je tempo ruskih operacija usporio, obrazac ruske ofenzivne aktivnosti u tom području u skladu je s njihovom procjenom da ruske snage daju prednost upravo stvaranju ‘tampon zone‘ u pograničnom području, a ne dubljem prodoru u regiju Harkiv.