Ukrajinski obavještajni dužnosnici identificirali su tri linije ruskih pokušaja destabiliziranja Ukrajine i postizanja pobjede, a ukrajinski i američki obavještajni dužnosnici objavili su procjene o situaciji na bojnom polju, prema kojima bi ruske snage mogle zauzeti Časiv Jar, no i kako je vrlo malo vjerojatno da će zauzeti veće ukrajinske gradove.
Mnogi stručnjaci i analitičari upozoravaju da bi pad Časiv Jara, grada u Doneckoj oblasti u blizini već okupiranih Bahmuta i Avdiivke, predstavljao ozbiljan poraz za ukrajinske snage i potvrdu uspješne ruske ofenzive. Časiv Jar je, naime, za razliku od Avdiivke i Bahmuta, smješten na jednom od rijetkih brda na istoku zemlje i od početka rata je služio je kao ukrajinsko topničko uporište za napade na regiju Donecka, a kontrola nad gradom na uzvisini otvorila bi priliku za rusku ofenzivu na Kramatorsk i Slovjansk, dva velika ukrajinska urbana centra i uporišta u regiji Doneck.
Zamjenik načelnika ukrajinske Glavne vojne obavještajne uprave (GUR), general-bojnik Vadim Skibicki, izjavio je u intervjuu za The Economist objavljenom u četvrtak da Moskva trenutačno radi na tri linije destabilizacije Ukrajine kako bi dobila rat. Prvi pokušaj destabilizacije sastoji se upravo od vojnih operacija, koje imaju za cilj iskoristiti trenutačni nedostatak vojnih resursa i ljudstva u Ukrajini, rekao je Skibicki, kako u svojem najnovijem izvješću navodi think tank Institut za proučavanje rata (ISW), koji je intervjuu posvetio veliku pažnju.
Skibicki je rekao kako su ruske snage bile svjesne da će travanj i svibanj biti teški mjeseci za ukrajinsku vojsku jer su se zalihe oružja i streljiva u velikoj mjeri istopile te se tek čeka da dodatne količine američke vojne pomoći dođu na prve linije.
ISW: Pad Časiv Jara pitanje vremena
Prema obavještajnim procjenama koje je iznio, ruske snage će vjerojatno nastaviti sa svojim dugoročnim ciljem potpunog zauzimanja Donecka i Luhanska te pokušajima ostvarenja pobjeda prije Dana pobjede 9. svibnja ili posjeta Vladimira Putina Pekingu sredinom svibnja. Skibicki ističe da se Ukrajina trenutačno usredotočuje upravo na Časiv Jar, za koji ISW procjenjuje da Rusi imaju veliku priliku za postizanje operativno značajnih dobitaka te da je vjerojatno samo pitanje vremena kada će Časiv Jar pasti, ali da se ne radi o situaciji ‘danas ili sutra‘.
Skibicki tvrdi da su ruske snage postigle samo taktičke uspjehe u blizini Avdiivke nakon nedavnog taktičkog prodora sjeverozapadno od grada, a ISW procjenjuje da su Rusi i dalje daleko od bilo kakvog operativno značajnog cilja u tom području te kako je malo vjerojatno da će uskoro biti u stanju predstavljati ozbiljnu prijetnju. Zamjenik Oleksija Budanova, šefa GUR-a, procjenjuje da će ruske snage vjerojatno započeti ofenzivu prema oblastima Harkiv i Sumi oblasti krajem svibnja ili početkom lipnja, ali da neće uspjeti zauzeti gradove Harkiv ili Sumi. Kaže da je Moskva koncentrirala otprilike 35.000 ljudi u međunarodnom graničnom području te da planira nagomilati ukupno od 50.000 do 70.000 ljudi za ostvarenje ovih ciljeva, po mogućnosti prije početka očekivane ofenzive.
Ipak, ukrajinski obavještajci procjenjuju da će ove snage biti nedovoljne za postizanje bilo što više od lokaliziranih dobitaka. To je, navode analitičari ISW-a, u skladu s njihovim procjenama prema kojima će ruske snage vjerojatno pokušavati osvojiti Harkiv, ali da će ruske ofenzivne operacije u tom području značiti dovođenje, utvrđivanje i stabiliziranje ukrajinskih postrojbi s drugih dijelova bojišnice. Ukrajinski vrhovni zapovjednik Oleksandr Sirski izjavio je krajem travnja da ukrajinske snage pomno prate povećani broj ruskih jedinica koje se pregrupiraju u smjeru Harkiva, vjerojatno pritom misleći na postrojbe u Belgorodskoj oblasti, te da je Ukrajina ojačale obrambene položaje u najugroženijim područjima dodatnim topničkim i tenkovskim jedinicama.
Potkopavanje mobilizacije i legitimiteta Zelenskog
Govoreći o drugoj liniji nastojanja Kremlja da se porazi Ukrajina, Skibicki je ukazao na trenutačne ruske informacijske operacije koje su, kako je rekao, uvelike fokusirane na potkopavanje ukrajinskih mobilizacijskih napora i legitimiteta predsjednika Volodimira Zelenskog. U tom je cilju Putinov prijatelj Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski parlamentarac i, kako mnogi procjenjuju, nesuđeni nasljednik Zelenskog kojeg bi Moskva postavila na čelo marionetskog režima u Kijevu da se ostvario početni cilj zauzimanja Kijeva, podržao informacijske napore Kremlja da delegitimizira Zelenskog lažnom tvrdnjom da Zelenski od 21. svibnja više neće biti legitimni predsjednik.
Ukrajina bi, naime, 31. ožujka održala predsjedničke izbore te bi novi predsjednički mandat započeo 20. svibnja da Moskva nije izvršila invaziju na susjednu zemlju. Ukrajinski ustav dopušta odgodu izbora i aktualnom predsjedniku da nastavi obnašati dužnost nakon kraja svog mandata dok je na snazi izvanredno stanje, a odluka Zelenskog da ne održi izbore s obzirom na ratno stanje u potpunosti je u skladu s ukrajinskim ustavom, kako se ističe.
Ukrajinski dužnosnici upozorili su da ruski akteri namjeravaju intenzivirati postojeću informacijsku operaciju pod nazivom "Majdan 3" tijekom svibnja - s vrhuncem pri kraju mjeseca - kako bi proširili sumnje u legitimitet Zelenskog kao predsjednika - posebno u vojnim strukturama - i potaknuli unutarnje ukrajinske podjele.
Ipak, više je istaknutih i utjecajnih ruskih vojnih blogera odbacilo Medvedčuka kao irelevantnog informacijskog aktera jer svojevremeno nije uspio organizirati prorusku oporbu u Ukrajini. Ukrajinski dužnosnici, pak, upozoravaju da bi se bivši ukrajinski dužnosnici koji su stali na stranu Kremlja - poput Medvedčuka, kojemu se sudilo za izdaju da bi početkom rata pobjegao, potom bio uhvaćen i konačno razmijenjen za ukrajinske vojnike - mogli značajnije uključiti u ovu informacijsku operaciju s ciljem izazivanja podjela.
Diplomatska izolacija
Treća je linija, kako je istaknuo Skibicki, kampanja za diplomatsku izolaciju Ukrajine. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio je u intervjuu za Foreign Policy u srijedu kako Rusija vjeruje da još uvijek može odlučivati o budućnosti Ukrajine na bojnom polju i pozvao Zapad da slijedi strategiju kojom se Kremlju jasno daje do znanja da je Ukrajina dio zapadnog svijeta. Kremlj redovito ponavlja narativ kojim nastoji izazvati strah od eskalacije na Zapadu, kako bi odvratio zapadne zemlje od pružanja vojne i druge potpore Ukrajini, dok istovremeno provodi operacije širenja rasprava o zapadnoj potpori s ciljem jačanja zapadnog defetizma.
Moguće je da je Moskva očekivala da će se kašnjenja u američkoj i zapadnoj sigurnosnoj pomoći nastaviti, a nedavno usvajanje američkog zakona o dodatnoj pomoći moglo bi potaknuti Kremlj da prilagodi svoje napore u zapadnom odvraćanju od slanja pomoći. Kuleba je također istaknuo da je Rusija od Sovjetskog Saveza naslijedila odnose s mnogim nezapadnim državama te da je na diplomatskom polju u daleko boljem položaju od Ukrajine da angažira te zemlje na svoju stranu.
ISW ističe da je Skibicki izjavio kako ne vidi način da Ukrajina može pobijediti samo na bojnom polju te da ukrajinsko oslobađanje svih okupiranih teritorija ne bi nužno značilo završetak rata, rekavši da ratovi poput onog u Ukrajini završavaju samo sporazumom, a trenutačno i Kijev i Moskva nastoje izboriti najbolju poziciju u pregovorima koji bi, kako je rekao, mogli započeti u drugoj polovici 2025. godine.
Kuleba je, pak, ocijenio kako je jedini način da se Rusiju prisili na smislene pregovore provođenje vojnih operacija ili stvaranje koalicije zemalja s istim vrijednostima i pristupom okončanju rata pregovorima. Ruski napori da diplomatski izoliraju Ukrajinu imaju za cilj ograničiti isporuku ključne pomoći ukrajinskoj vojsci i degradirati sposobnost Kijeva da formira blok partnera koji bi podržali mirovnu formulu Zelenskog.