Nakon što je Rusija krajem veljače 2022. godine napala Ukrajinu, tamošnje su tvrtke zbog sankcija koje su joj zbog toga nametnute odsječene od europskih dobavljača pa su se okrenule kineskima, piše Financial Times.
Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi se u četvrtak i petak u Pekingu sastati sa svojim kineskim kolegom Xijem Jinpingom. Bit će to 43. susret dvaju autokrata i protivnika Zapada. Na sastanku će biti riječi o ekonomskoj suradnji Rusije i Kine, suradnji koja je prošle godine bila teška 240 milijardi dolara. Kineski carinici kažu da je porasla za 26 posto u odnosu na 2022. godinu. Kina u Rusiju šalje automobile, strojeve i mobitele, a od nje kupuje energente. Peking Moskvi ne prodaje smrtonosno oružje, ali joj zato šalje proizvode od kojih njezina ratna mašinerija itekako ima koristi. "Kina je najvažniji trgovinski partner Rusije", rekla je Elina Ribakova iz Instituta za međunarodnu ekonomije Peterson.
Robusna robna razmjena Kine s Rusijom pokazuje da Peking s pomoću ekonomije želi promijeniti geopolitičku situaciju u svijetu. Točnije, svoju poziciju želi pojačati, a oslabiti američku. Kinezi tvrde da su najveći trgovinski partner čak 120 zemalja, neovisno o tome kakve politike one zastupaju i promoviraju. Kineski novac pomaže Rusiji, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venezueli da se snažnije suprotstave Zapadu.
Kina predviđa da će njezina borba protiv Zapada biti dugotrajna i zato ulaže u nezapadne zemlje diljem svijeta. Kineski poslovnjaci redovito odlaze u Rusiju. Žele se, naime, odviknuti od zapadnih tržišta. Prije no što su Putin i Xi počeli ulagati velike napore u rušenje aktualnog globalnog poretka, ruski carinici nisu bili naklonjeni Kinezima. Sada su njihovi odnosi snažniji. Ekonomske veze između Kine i Rusije stabilno rastu od 2014. i ruske aneksije Krima. Rusiji su tada nametnute sankcije, a Xi je počeo češće pokazivati svoje vanjskopolitičke mišiće. Veze su ojačale nakon ruske invazije na Ukrajinu i opsežnijih sankcija koje su joj tada nametnute. Iako i druge zemlje Rusiji pomažu da zaobiđe sankcije - Indija kupuje njezinu naftu, Ujedinjeni Arapski Emirati odrađuju neke financijske poslove, a Kazahstan, Bjelorusija i Turska logistiku - Kina je najvažniji trgovinski partner Rusije. Rusija je prošle godine postala najveći kineski dobavljač nafte. Prije je to bila Saudijska Arabija. Analitičari kažu da je potpora koju Kina i druge zemlje pružaju pokazuje da Zapad nije toliko jak koliko misli.
Rusija je 60 posto robe koju mogu koristiti i civili i vojska prošle godine dopremila iz Kine. Gotovo sva elektronika koju koristi ruska vojska dolazi sa Zapada, a samo četiri posto iz Kine. Rusija je iskoristila šlampavost tvrtki sa Zapada te tu elektroniku nabavila od Kine ili podružnica tvrtki sa Zapada u Kini. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden zaprijetio je krajem prošle godine kineskim bankama i tvrtkama koje indirektno pomažu Rusima i otad je razmjena robe između Kine i Rusije opala. Kine je u ožujku ove godine u Rusiju izvezla 16 posto manje robe nego u ožujku 2023. godine. U travnju je izvoz u odnosu na 2023. bio manji za 13,5 posto. Alexander Gabuev, ravnatelj Carnegijevog centra za Rusiju i Euraziju u Berlinu, rekao je da Kina misli da će njezin odnos s Amerikom oslabiti neovisno o tome hoće li na ovogodišnjim predsjedničkim izborima pobijediti aktualni predsjednik Joe Biden ili bivši Donald Trump. "Oni to ne mogu kontrolirati, ali mogu utjecati na brzinu slabljenja odnosa. Zato su oprezni s Rusima. Ulažu napore kako bi izgledalo kao da je trgovinska razmjena s Moskvom u padu", dodao je Gabuev. Rusiji ne smeta što ovisi o Pekingu jer se radi o akteru koji ne ugrožava njezinu stabilnost i koji isto želi srušiti aktualni svjetski poredak. Zahvaljujući odnosu s Moskvom, Kina ima pristup vrijednim energentima i kontinentalnim trgovinskim rutama koje joj omogućavaju da zaobilazi Indo-pacifik, regiju u kojoj je Amerika dosta snažna.
Xijevi susreti s proračunatim proruskim i prokineskim liderima poput mađarskog premijera Viktor Orbán koji su se dogodili ranije ovog mjeseca Zapadu su dali uvid u metode koje kineski lider koristi da bi oformio svoju fleksibilnu antizapadnu koaliciju. Xi je tijekom tih susreta izgovarao nejasne fraze i obećavao strateška partnerstva, a analitičari vjeruju da je to sve dio njegovog plana da Kina u budućnosti bude moćna kao što je nekoć bila. Pored mutnih međunarodnih okvira koji promoviraju nepetljanje u politiku u drugim zemljama, Kina velik utjecaj ostvaruje i s pomoću svoje jedan bilijun dolara vrijedne inicijative Pojas i put.
Kineski akademici kažu da će rat u Ukrajini biti velik test za Xija i njegov pogled na svijet. Ako bude ispalo da je Amerika "izgubila" rat u Ukrajini, Kina će doći u poziciju da kaže da Washington više nije moćan kao što je nekad bio, piše Financial Times.
Wang Wen, profesor i izvršni dekan Instituta za financijske studije Chongyang pri Sveučilištu Renmin u Kinu, rekao je da Kina i Rusija još uvijek nisu do kraja ustanovili mehanizme za financijsku suradnju. "Nedostaju alati za ublažavanje tržišnog rizika, dovoljna razmjena informacija i regulatorni mehanizmi, kao i učinkoviti kanali plaćanja i namire", rekao je Wang. Kineske su banke u veljači počele biti strože prema ruskih tvrtkama, a Peking neće htjeti imati posla s ruskim entitetima pod sankcijama sve dok bi i sam mogao postati žrtva sankcija.
Analitičari dodaju da Kina zapravo zbog dolara ne može osporiti utjecaj SAD-a u svijetu.
Zaposlenik kineske tvrtke Epinduo, uvoznika ruskih slatkiša i alkoholnih pića, rekao je da mnogi Kinezi zbog rata u Ukrajini suosjećaju s Rusima jer su obje zemlje bile pod zapadnim sankcijama. Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin upravo te osjećaje želi iskoristiti kako bi Rusiju ustoličio kao lidera "globalne većine" zemalja kojoj je dosta američke dominacije u svijetu. Međutim, taj se Putinov plan neće svidjeti Kini, koja bi također htjela dominirati svijetom. Dva ruska stručnjaka za međunarodne odnose i jedan vojni stručnjak krajem su prošle godine ustvrdili da je Kina, otkad je integrirana u globalnu ekonomiju, više fokusirana na oblikovanje aktualnog stanja, a manje na uništavanje istog. "Društvena i unutarnja stabilnost Kine ovisna je američkim i europskim tržištima. Kina se ne može sama prehraniti", rekao je ruski trojac. "Dugoročno gledano, Kina bi mogla djelomično izgubiti interes za odnose s Rusijom nakon što postigne stratešku samodostatnost", dodao je trojac. To će Rusiju natjerati da se poveže sa zemljama s "globalnog juga" i normalizira odnose sa zapadom, koliko je god to moguće.
Rusija bi mogla upasti u probleme i zato što sebe i Kinu želi pozicionirati kao dominantan tandem. Time bi mogla uvrijediti zemlje s kojima se želi udružiti u nove saveze.
I dok su neki analitičari dekodirali kinesku strategiju, neki se pitaju bi li ona mogla rezultirati kaosom. Kina svoje saveznike nije birala prema političkim sustavima te nije toliko kritična i zahtjevna kao Zapad. To znači da je Kina ekonomski osnažila režime koji tu pomoć ne bi dobili od neoliberalnog svijeta. "Mislim da će naredne godine obilježiti kaos i nejednakost", rekla je Maria Repnikova, profesorica globalnih komunikacija na Sveučilištu Georgia State u SAD-u te stručnjakinja za rusko-kineske odnose. Kineski se učenjaci slažu da će budućnosti donijeti više kaosa, ali da će ga izazvati pad američkog utjecaja, a ne rast kineskog, koji drže "stabilizacijskim faktorom".
"Regionalne će sile iskoristiti nekoordiniranost velikih sila i kraj hegemonijske stabilnosti kako bi pokušale ostvariti svoje interese", rekao je Xu Poling s Kineske akademije društvenih znanosti.
Žitelji sjeveroistočne kineske pokrajine Jilin profitirali su od povećane prisnosti Rusije i Kine. Viktor, 50-godišnji Kinez koji je od Financial Timesa tražio da navede njegovo rusko ime, rekao je da nema garancije da će dobri odnosi Rusije i Kine opstati. "Ne postoji nešto poput vječnog prijateljstva između zemalja. Samo vječni osobni interes", rekao je Viktor. E to je aksiom koji cijeli svijet razumije.