Grad Zagreb - Velegrad zelenog srca

Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, stari je srednjoeuropski grad. Stoljećima se razvijao kao bogato kulturno i znanstve-no te snažno trgovačko i gospodarsko središte, a nalazi se na sjecištu važnih prometnica između jadranske obale i srednje Europe.

Kada je 1991. godine hrvatski narod ostvario državnu samostalnost, Zagreb postaje glavnim gradom, političkim i upravnim središtem Republike Hrvatske. Zagreb je i poslovno središte, sveučilišni centar, grad kulture, umjetnosti i zabave. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugođaj Gornjega grada, slikovite tržnice na otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtničkih proizvoda, ukusnu domaću kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova i šetališta, s brojnim izletištima u okolici. U treće tisućljeće Zagreb ulazi kao milijunski grad.

Današnji Zagreb izrastao je iz dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljećima razvijala na dvama susjednim brežuljcima. Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, dok susjedni Gradec 1242. godine biva proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Oba ta naselja bila su okružena čvrstim bedemima i kulama, čiji su ostaci očuvani sve do danas.

Barokna obnova grada u XVII. i XVIII. stoljeću mijenja obličje Gradeca i Kaptola. Ruše se stare drvene kuće, a podižu raskošne palače, samostani i crkve. Bogatstvu grada pridonose brojni trgovački sajmovi, prihodi od posjeda i mnoštvo obrtničkih radionica. Otvaraju se škole i bolnice, prihvaćaju se kulturni običaji europskih prijestolnica. Grad prerasta svoje srednjovjekovne granice i širi se prostranom ravnicom. Administrativnim ujedinjenjem Kaptola, Gradeca i okolnih naselja u jedinstveni grad Zagreb 1850. godine, njegov se razvoj još više ubrzava. Razorni potres iz 1880. godine pokrenuo je obnovu i modernizaciju mnogih četvrti i građevina. Podižu se javne zgrade, ureduju parkovi, organizira se javni prijevoz i komunalne usluge.

U 20. st. broj se stanovnika udeseterostručuje. 20 stoljeće donosi u Zagreb duh secesije. Grad živi čvrsto povezan s tadašnjim europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti. S rastom bogatstva i industrije, naglo se širi od 60-ih godina prostranom ravnicom uz rijeku Savu gdje niče suvremeni poslovni grad, spreman za izazove trećega tisućljeća.

Bogata kulturna ponuda

Zagreb je tijekom cijele godine bogat različitim događanjima. Kazališna i koncertna sezona u Zagrebu traje praktički cijele godine. Grad obiluje kazališnim i koncertnim kućama, pozornicama, dvoranama. Ljetnih mjeseci Zagrepčani i posjetioci grada rado odlaze na Gornji grad te u atriju Muzejskog prostora na Jezuitskom trgu ili u crkvi Sv. Katarine i crkvi Sv. Marka slušaju koncerte, ili u katedrali orguljaške koncerte koji se održavaju pod nazivom. U zimskim mjesecima svojim programom privlači KD Vatroslava Lisinskog.

Mandušo, zagrabi!

Jedna od legendi o nastanku imena grada govori kako je Zagrebu ime dodijeljeno iz slučajnoga susreta u kojem je jedan ban uzviknuo djevojci što je stajala kraj vrela: “Mandušo, ZAGRABI!”. Vrelo je prozvano Manduševac, a mjesto Zagreb.

Priča o uspinjači

Podno Lotrščaka penje se i spušta uspinjača, jedinstveno prijevozno sredstvo koje od godine 1891. spaja Gornji grad sa središnjim dijelom Ilice. Ilicu s uspinjačom spaja kratka Tomićeva ulica u koju se može spustiti i stubama.