Peić kaže da se pozivu za upis budućih srednjoškolaca u prvi hrvatski gimnazijski razred odazvalo svega četvero učenika i da se, osim njih i njihovih roditelja, nitko nije interesirao za mogućnost školovanja na materinjem jeziku na razini srednje škole.
"Dok su trajali upisi u srednje škole, HNV bio je na raspolaganju 24 sata, kontaktirali smo s hrvatskim udrugama, zvali roditelje. No, nije vrijedilo", navodi predsjednica IO-a HNV-a.
Stotinu su godina vojvođanski Hrvati bili primorani da se ne služe svojim materinjim jezikom, u školama ili putem medija, kaže ona, i dodaje da je posljedica toga asimilacija.
Nezainteresiranost za škole na materinjem jeziku tumači se još prisutnim strahom roditelja kao i činjenicom da je malo hrvatske djece u Vojvodini koja se upisuju u gimnaziju, jer ona uglavnom završavaju zanate i ne nastavljaju školovanje
|
Ona kaže da se nezainteresiranost za škole na materinjem jeziku tumači i još prisutnim strahom roditelja, kao i činjenicom da je malo hrvatske djece koja se upisuju u gimnaziju, jer ona uglavnom završavaju zanate i ne nastavljaju s školovanjem.
Premda nema dovoljno zainteresiranih učenika, vodstvo HNV-a ne odustaje od otvaranja hrvatskoga gimnazijskog razreda u Subotici i zato će nastaviti kampanju pozivanja budućih srednjoškolaca i njihovih roditelja.
Moguće formiranje gimnazijskog razreda na jesen označilo bi početak srednjoškolskog obrazovanja na hrvatskom u Srbiji, što bi trebalo pozitivno utjecati i na upis djece u prvi razred osnovne škole s nastavom na hrvatskom jeziku.
Redovitu nastavu na hrvatskom jeziku u četiri osnovne škole u Subotici prati 200 učenika, dok ih još oko 300 u tom i drugim mjestima Bačke pohađa predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Osim toga, odgoj na hrvatskom jeziku provodi jedan vrtić u Subotici. (Hina)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....