BANKE VIŠE NE STIMULIRAJU ŠTEDIŠE Kamate na štednju od početka godine pale za trećinu

Građani koji su u srpnju došli u banku kako bi na dulji rok oročili određeni iznos eura u prosjeku su mogli dobiti kamatu od 1,89 posto. Da su to učinili u prosincu prošle godine, kako pokazuju podaci HNB-a, mogli su dobiti prosječnu kamatu od 2,84 posto.

Premda se iznosi razlikuju od banke od banke, očito je da se trend ubrzanog smanjivanja kamatnih stopa nastavlja i ove godine; brojke sugeriraju da su u sedam mjeseci prosječno smanjene za trećinu.

Poput dugoročnog oročenja eurskih depozita, sve se manje isplati i kratkoročna štednja, kao i ona u kunama. Za oročenje deviza do godinu dana, primjerice, prosječna kamatna stopa u sedam je mjeseci pala sa 1,39 na 0,85 posto.

Novčanici

Da je taj trend izgledan, bankari već dugo najavljuju, navodeći kako su kamate na depozite u Hrvatskoj još uvijek znatno veće nego u eurozoni. Uz to, globalni fenomen niskih kamatnih stopa, naravno, ne može zaobići ni Hrvatsku. Iako im ne nude mnogo, banke ipak ne žele izgubiti štediše, pa ih pokušavaju preusmjeriti u svoje investicijske fondove koji nude veće prinose. Ipak, sudeći po tome da oporavak ekonomije posljednjih kvartala predvodi upravo potrošnja kućanstava, očito je da su građani postali manje skloni štednji nego prethodnih godina te da lakše otvaraju novčanik.

U HNB-u potvrđuju da su štedni i oročeni depoziti stanovništva u bankama u prvih šest mjeseci zabilježili sezonski pad. No, umjesto oročenja, neki su se građani odlučili tek držati novac na računu pa snažno raste depozitni novac, odnosno sredstva građana na transakcijskim i žiro računima. Tako je u strukturi depozita u prvoj polovici godine došlo do pada deviznih depozita od 2,1 milijardu kuna, a kunski depoziti su se smanjili za 127 milijuna kuna. Istodobno je novac na transakcijskim i žiro računima, povećan za 1,7 milijardi kuna. Kada se sve uzme u obzir, ukupni depoziti stanovništva od siječnja do lipnja smanjeni su za 623 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju prethodne godine stagnirali.

Turizam

U HNB-u dodaju kako je, prema preliminarnim podacima, tijekom srpnja i u prvih dvadeset dana kolovoza, pod utjecajem priljeva uslijed turističke sezone, zabilježen rast ukupnih depozita stanovništva u bankama. Pritom prednjači rast depozitnog novca s rastom od 3,3 milijarde kuna, a devizni su depoziti povećani za 1,3 milijarde kuna.

- Čini se, stoga, da povlačenja sredstava s depozita nisu odigrala bitniju ulogu u financiranju osobne potrošnje u prvih šest mjeseci tekuće godine - kažu u HNB-u. Osobna potrošnja kućanstava realno je porasla u prvih pola godine za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ta povoljna kretanja, objašnjavaju u HNB-u, odraz su “oporavka na tržištu rada, pada cijena energenata i hrane te razmjerno visoke razine optimizma potrošača”. Od veljače ove godine, međutim, prisutan je pad optimizma, što se može povezati s političkom situacijom u zemlji.

Kao argumente za oporavak na tržištu rada u HNB-u navode da je broj zaposlenih u prvih pola godine povećan za 1,8 posto, dok su istodobno neto plaće rasle za 1,6 posto.

- Stoga je nominalna masa neto plaća kao glavni izvor financiranja osobne potrošnje porasla u razdoblju od siječnja do lipnja za razmjerno visokih 3,5 posto, a po sličnoj su stopi rasli i transferi države stanovništvu u obliku raznih socijalnih naknada, - objašnjavaju u HNB-u. Uzme li se u obzir i pad cijena prehrane od 1,4 posto i energenata od gotovo 5 posto, naglašavaju u centralnoj banci, “razvidno je da je realni neto raspoloživi dohodak rastao čak i brže od osobne potrošnje, pa je stopa štednje ponovno zabilježila blagi porast u odnosu na kraj protekle godine”. Dodaju kako je rastu osobne potrošnje pridonio i prirast kreditiranja, osobito gotovinskih nenamjenskih kredita i prekoračenja po transakcijskim računima. No, pojedini analitičari smatraju da je ključnu ulogu u oporavku potrošnje kućanstava odigrao turizam, kroz potrošnju stranih turista, kao i osiguravanje posla i veće platežne moći dobrom dijelu domaćeg stanovništva. Na kraju, očekivanja da će i buduće turističke sezone biti dobre vjerojatno su podigla i potrošački optimizam.