KAKO SE BARATA S 45 MILIJARDI KUNA U JAVNOJ NABAVI Novi kriterij za dodjelu ugovora je 'veliki izazov', dosad primljeno 135 žalbi

Novi Zakon o javnoj nabavi u primjeni je od početka ove godine, pri čemu se kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, umjesto kriterija najpovoljnije, obavezno primjenjuje od 1. srpnja, i trebao bi pojednostaviti dosadašnju praksu, rečeno je u utorak na konferenciji "Javna nabava – primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude" u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham).

"Od 1. srpnja ove godine u sustavu smo u kojem se obavezno primjenjuje kriterij ekonomski najpovoljnije ponude i smatramo da će se na taj način ostvariti najbolja vrijednost koju naručitelj očekuje. Osim za naručitelje, taj kriterij otvara i niz pogodnosti i za same poduzetnike koji sudjeluju u postupcima javne nabave“, rekla je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman, istaknuvši da je javna nabava prošle godine u hrvatskom BDP-u sudjelovala sa 45 milijardi kuna.

To čini 13 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, što je 7 postotnih bodova manje nego u državama Europske unije.

Mikuš Žigman navela je i da je kriterij ekonomski najpovoljnije ponude proteklih godina bio skromno zastupljen u natječajima javne nabave, tek s udjelom od tri posto.

Istaknula je i kako je Ministarstvo dosad poduzelo niz aktivnosti odnosno predstavilo niz priručnika i alata da bi i javnim naručiteljima i poduzetnicima kvalitetno prenijeli nove zakonske odredbe.

Uspjeh novog kriterija, odnosno zakona o javnoj nabavi ovisi o svim dionicima u tom projektu, a trebao bi pojednostaviti dosadašnju praksu, poručila je Mikuš Žigman.

Predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Goran Matešić istaknuo je da je dosad ukupno zaprimljeno 678 žalbenih predmeta vezanih uz postupke javne nabave. Od primjene novog zakona, rekao je da se radi o 135 žalbi, od čega se 38 posto odnosi na dokumentaciju, a 48 posto na odluku o odabiru, dok je 24 posto žalbi odbačeno zbog neurednosti.

Matešić je rekao kako ekonomski najpovoljnija ponuda ostaje najveći izazov za zakon, no i kako tek treba vidjeti kako će sve to funkcionirati u praksi.

"Ekonomski najpovoljnija ponuda složeniji je kriterij od kriterija najpovoljnije cijene, zahtijeva da se cijeli zakon promatra drugačije. Kada je najniža cijena bila u pitanju onda su stvari bile vrlo egzaktne, posebno u fazi kontrole“, naglasio je Matešić.

Ukazao je i da se trenutno u žalbenom postupku, po novom propisu, pred Visokim upravnim sudom nalaze četiri predmeta, no kako je sud zastao s odlučivanjem jer traži ocjenu ustavnosti u dva članka.

"Zastoj s odlučivanjem znači da u ovom trenutku imamo krizu kada je u pitanju sudska zaštita", tvrdi Matešić, dodavši i kako sudski sporovi po tom pitanju traju iznimno dugo - u prosjeku 568 dana.

Načelnica Sektora za unaprjeđenje sustava i međunarodnu suradnju Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nina Čulina navela je kako se od primjene novog zakona primjećuje veliki pomak na bolje u kvaliteti natječajne dokumentacije.

Od 1. srpnja do danas provedeno je 1.400 postupaka javne nabave, kazala je, dodavši kako će, kada se stvari uhodaju, postupak javne nabave po novom kriteriju, kako je to i zamišljeno u EU, biti manje birokratski kompliciran i zamršen od dosadašnjeg načina.