Analiza Ivice Brkljače

TRGNULI SE IZ DEPRESIJE U veljači ove godine gotovo 50 tisuća više zaposlenih nego u veljači 2015. godine, većina u privatnom sektoru

U relativno kratkom periodu od nekoliko godina prešli smo put od toga da nam je broj nezaposlenih uvjerljivo najveći problem, do toga da se danas govori o manjku radne snage u raznim sektorima (brodogradnji, turizmu, građevini i sl.)
 Vlado Kos

Tržište rada u Hrvatskoj se oporavlja već treću godinu uzastopno, no u posljednje dvije godine porast broja zaposlenih ubacio je u brzinu više. Prema podacima HZMO-a, prošle je godine svaki mjesec, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, zabilježen porast broja zaposlenih od 21 do čak 30 tisuća ljudi (u postotku, 1,6% do čak 2,2%). To se poklapa i s podacima HZZO-a prema kojima je broj osiguranika porastao za 30.524 u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu, a što je značilo i veće uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u 2016. godini.

Trend snažnog rasta zaposlenih nastavio se i početkom ove godine pa je tako krajem siječnja bilo 1,75% ili 24.612 zaposlenih više nego u siječnju 2016., a krajem veljače 1,67% ili 23.667 zaposlenih više nego krajem veljače 2016. godine.

Naravno, još uvijek smo daleko od broja zaposlenih koji smo imali 2008., a i pitanje je hoćemo li ga u skorije vrijeme opet dosegnuti budući da se u posljednjih 10 godina demografska slika Hrvatske silno promijenila.

No, veseli vidjeti da se iz šestogodišnje gospodarske depresije Hrvatska ipak trgnula te je tako krajem veljače ove godine bilo 48.979 više zaposlenih nego krajem veljače 2015., tj. u dvije godine u Hrvatskoj je stvoreno gotovo 50 tisuća novih radnih mjesta!

Valja naglasiti da je gotovo sav porast zaposlenosti došao iz privatnog sektora, a ne javnog, kako bi netko možda pomislio. Primjerice, po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007), najviše stvorenih novih radnih mjesta (u periodu veljača ‘17./veljača ‘15.) bilo je u: trgovini na veliko i malo i popravak motornih vozila (G) +9520, djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane (I) +7380, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (M) +6440, građevinarstvu (F) +5310, prerađivačkoj industriji (C) +5200 itd.

Ako pogledamo djelatnosti u kojima se vode zaposlene osobe uglavnom iz javnog sektora (djelatnosti označene slovima O, P, Q), možemo vidjeti da je u ovom periodu došlo do: pada broja zaposlenih u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju (O) za 2840 ljudi; porasta broja zaposlenih u obrazovanju (P) za više od 4300 ljudi; te porasta broja zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (Q) za 3650 ljudi.

Iz ovoga možemo zaključiti kako je od 50 tisuća zaposlenih više, gotovo 90% novih radnih mjesta stvoreno u privatnom sektoru - i to apsolutno treba veseliti. No, kada znamo kako se zbog loših demografskih trendova stanovništvo RH rapidno smanjuje (snažno iseljavanje, manje rođene djece i sl.), svakako treba postaviti i pitanje opravdanosti ovakvog rasta (4% ili porast od gotovo 8 tisuća) zaposlenih u sustavu obrazovanja i zdravstva za zaposlenih.

Nezaposlenost pada dvostruko brže

Osim zaposlenosti, svakako je zanimljivo pratiti i kako nezaposlenost pada gotovo dvostruko brže. Najveći uzrok rapidnom smanjenju nezaposlenosti, uz porast zapošljavanja, odlazak je radno sposobnog stanovništva u inozemstvo. Krajem veljače je tako na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 238.934 nezaposlene osobe, što je 50 tisuća manje na godišnjoj razini, a u odnosu na kraj veljače 2015., više od 90 tisuća manje nezaposlenih.

S obzirom na to da nam u narednim mjesecima tek slijedi sezonsko zapošljavanje, sasvim je izvjesno da ćemo uskoro ponovno zabilježiti rekordno nizak broj nezaposlenih. Već ćemo u svibnju prvi put zabilježiti pad broja nezaposlenih ispod 200 tisuća, a na vrhuncu turističke sezone (u srpnju i kolovozu) taj će broj pasti i ispod 180 tisuća.

Snažan pad nezaposlenosti, uz dinamiziranje gospodarskih aktivnosti u zemlji, rezultira i pritiskom na rast plaća. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2017. iznosila je 5895 kuna, što je porast za 4,4% (nominalno) u odnosu na siječanj 2016. godine.

Rast plaća i rast zaposlenosti svakako se osjeti i kroz državni proračun - i to ne samo kroz rast potrošnje. Prema riječima ministra financija, u prva dva mjeseca ove godine, prema preliminarnim podacima, bilježi se rast prihoda od doprinosa na plaću od tri posto. Zaključno je zanimljivo primijetiti kako smo, u relativno kratkom periodu od nekoliko godina, prešli put od toga da nam je broj nezaposlenih uvjerljivo najveći problem, do toga da se danas govori o manjku radne snage u raznim sektorima (brodogradnji, turizmu, građevini i sl.). Toliko se danas okolnosti brzo mijenjaju...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 23:30