Ugledni istraživački centar iz Nizozemske izradit će studiju i reći koje voće i povrće Hrvatska treba proizvoditi jer ima najveći tržišni potencijal

Regionalna direktorica EBRD-a Vedrana Kašić Jelušić predstavila je danas u Osijeku njihovu novu inicijativu za razvoj i promoviranje lokalnih proizvođača voća i povrća te unapređenjem njihovog poslovanja u Hrvatskoj, pokrenutu zajedno s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Ministarstvom poljoprivrede, te uz podršku Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika.

„Proizvodnja povrća nije dostatna za potrebe stanovništva, a pogotovo nije dostatna za potrebe turizma, prehrambene industrije, te mogućnosti izvoza. Prema nekim procjenama, ako izuzmemo mandarine, trešnje i višnje, domaća proizvodnja ne zadovoljava ni 50% domaće potražnje. Sorte koje su već od velikog značaja za sektor, ali kod kojih postoji dobar potencijal za daljnji rast uključuju jabuke, jagode i šljive u segmentu voća, te krumpir, rajčica i salata u segmentu povrća“, rekla je Kašić Jelušić na današnjoj konferenciji Slavonika u Osijeku, naglasivši kako je cilj inicijative potaknuti razvoj proizvodnje voća i povrća, razmjenu znanja između poljoprivrednika, uvođenje inovativnih tehnologija te jačanje uloge i promicanje udruživanja, bilo da se radi o zadrugama ili proizvođačkim organizacijama.

Prvi korak bit će, kaže direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku, izrada tržišne studije od strane Sveučilišta i istraživačkog centra u nizozemskom Wageningenu, koje je nekoliko godina za redom proglašeno najboljim istraživačkim sveučilištem u poljoprivrednom sektoru.

Studija će biti usmjerena na identificiranje sorti voća i povrća koje imaju najveći potencijal na domaćem, ali i inozemnom tržištu, uzimajući u obzir preferencije potrošača i promjene u njihovim navikama.

Proizvođače će voditi i u Italiju, a razlog je, kaže, jer daje primjer kako se poticanjem proizvodnje voća i povrća pridonijelo uspješnom razvoju ruralnih područja.

„U sklopu posjeta poljoprivrednici će imati priliku vidjeti iz prve ruke kako djeluju uspješno organizirane poljoprivredne zadruge, zašto su one toliko značajne za talijanski poljoprivredni sektor i kakve beneficije donose svojim članovima - primjerice, u vidu podrške prilikom plasiranja proizvoda na tržište. Udio prihoda zadruga u BDP-u Italije je i do 15% dok je kod nas 0,5%“, naglasila je.

Veliki problem hrvatskog sektora voća i povrća je i vrlo niska produktivnost. Prinosi su značajno niži nego što su u zemljama velikim proizvođačima iz kojih pretežito uvozimo voće i povrće. Primjerice, u Hrvatskoj je prosječni prinos krumpira oko 17tona po hektaru u usporedbi sa 45 tona u Francuskoj, 33 tone u Austriji ili 30 tona u Mađarskoj. U Hrvatskoj se krumpir inače sadi na oko 11.000 hektara te zadovoljava oko 70% potreba. Prinos jabuka, najvažnije voćne vrsta u Hrvatskoj, je oko 10 tona po hektaru, a 37 tona u Francuskoj, 91 tonu u Austriji ili 36 tona u Sloveniji.