ROBNA RAZMJENA

Hrvatska je devet puta povećala svoj izvoz u zemlju vatre, vode i leda

 Boris Kovačev / CROPIX

Hrvatski izvoz na Island u prva četiri mjeseca ove godine bio je čak devet puta veći nego u istom razdoblju prošle godine, što je najveći rast hrvatskog izvoza u neku zemlju u ovoj godini.

Kako pokazuju podaci državne statistike, hrvatske su tvrtke u prva četiri ovogodišnja mjeseca u tu otočnu zemlju s nešto više od 300.000 stanovnika izvezle robe u vrijednosti većoj od 2,2 milijuna eura. To je čak 822,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, kada je vrijednost hrvatskog robnog izvoza na Island iznosila samo oko 240.000 eura. Vrijednost hrvatskog izvoza na Island tako je u prva četiri ovogodišnja mjeseca premašila ukupan hrvatski izvoz u tu zemlju lani, kada je on, prema podacima DZS-a i HGK, bio nešto manje od 1,2 milijuna eura.

Indikativan rast

Iako se radi o razmjerno malim brojkama, rast hrvatskog izvoza na Island vrlo je indikativan. Dio objašnjenja za takav izvozni skok nesumnjivo možemo tražiti i u činjenici da su i Island i Hrvatska dio Europskog gospodarskog prostora (EEA), mehanizma kojim se jedinstveno tržište EU širi na tri članice EFTA-e - Island, Lihtenštajn i Norvešku (dok je četvrta članica EFTA-e, Švicarska, s EU vezana bilateralnim ugovorima). Island se time potvrdio kao dvostruko ovogodišnje iznenađenje: najprije na Europskom nogometnom prvenstvu, a potom, barem u našem slučaju, i u hrvatskoj trgovini sa svijetom.

Podatke o izvezenim robama DZS nije objavio. No, podaci HGK za prošlu godinu pokazuju da na Island najviše izvozimo električne transformatore, koji čine gotovo dvije trećine našeg izvoza u tu zemlju. Slijede konstrukcije i motorna vozila te aparati za masažu i građevinska stolarija.

Ukupna vrijednost roba koje su hrvatske tvrtke izvezle bio je oko 3,65 milijardi eura. Od toga, dvije trećine, ili oko 2,47 milijardi eura, izvezli smo u EU.

Irska i Bugarska

No, u istom nam je razdoblju porastao i uvoz, i to za 4,8 posto, pa smo u prva četiri mjeseca ove godine uvezli roba u vrijednosti većoj od 6,15 milijardi eura. I na uvoznoj strani naše vanjskotrgovinske bilance dominantnu poziciju drži EU, iz koje smo u istom razdoblju uvezli roba u vrijednosti nešto manjoj od pet milijardi eura, što je 7,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U robnoj razmjeni s EU i dalje najviše trgujemo s Italijom, Njemačkom, Slovenijom i Austrijom, no bilježimo i velik rast trgovine s nizom drugih, manjih članica, posebno s Irskom, Estonijom i Bugarskom.

Izvan Starog kontinenta, velik rast izvoza imamo i s Katarom, Saudijskom Arabijom, Iranom, Izraelom, Hong Kongom, Južnom Korejom, Malezijom, Tajlandom, Vijetnamom, Meksikom i Peruom. No, naravno, i ovdje je riječ o razmjerno malim brojkama. Kada je riječ o uvozu, velik rast uvoza roba u prva četiri ovogodišnja mjeseca imamo iz Bjelorusije, Turske, Katara, Kuvajta, Indonezije, Južne Koreje, Japana, Singapura, Vijetnama, Maroka, Meksika i Perua, a posebno iz Egipta.

S druge strane, značaj članica CEFTA-e za hrvatsko gospodarstvo nastavlja padati. U prva četiri mjeseca ove godine iz CEFTA-e smo uvezli roba u vrijednosti nešto većoj od 587 milijuna eura, što je 3,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. No, u istom nam je razdoblju porastao uvoz iz CEFTA-e, i to za 24 posto.

Minus od 2,5 milijardi eura

Iako se saldo hrvatske robne razmjene sa svijetom znatno popravio tijekom krize, i dalje bilježimo manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Taj je minus u prva četiri ovogodišnja mjeseca iznosio oko 2,5 milijardi eura: za toliko smo, naime, više uvezli roba nego što izvezli. Pokrivenost hrvatskog uvoza izvozom u prva je četiri mjeseca ove godine iznosila 59,3 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 18:51