Hoće li posjet predsjednice države i otvaranje veleposlanstva pretegnuti da Đuro Đaković u Kuvajtu napokon dobije svoj 'posao stoljeća'?

Hoće li Đuro Đaković Grupa napokon dobiti golemi posao u Kuvajtu o kojem se govori već četiri godine, vrijedan navodno oko 3,5 milijarde kuna, i okarakteriziran kao njen 'posao stoljeća'?

Odlazak predsjednice države u Kuvajt podsjetio je na ta očekivanja.

Radi se o isporuci borbenih oklopnih vozila za kuvajtsku vojsku, a posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i otvaranje veleposlanstva može pomoći jer će pokazati da država stoji iza njih, komentirao je uoči puta za HRT Tomislav Mazal, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe, inače u većinski državnom vlasništvu.

Ne zna se, međutim, kada bi odluka mogla pasti. Prošli su sve faze priprema za taj posao i od 2015. godine strpljivo čekaju da Kuvajćani napokon odluče od koga će kupiti borbena vozila i kako će biti opremljena.

U najužem krugu...

Još u ljeto 2013. godine je Đuro Đaković, nakon testiranja vozila u Kuvajtu, izborio ulazak u krug ponuditelja, a krajem 2014. je dobio poziv od Ministarstva obrane Kuvajta da, zajedno s druga dva ponuđača, preda svoju tehničku i financijsku ponudu za nabavu borbenih oklopnih vozila.

Ponuda je, kako je objavljeno, predana u siječnju 2015., a tog ljeta je u pogonima u Slavonskom Brodu bila i vojna delegacija Ministarstva obrane i kuvajtske vojske „kako bi se u sklopu natječaja za nabavu borbenih oklopnih vozila upoznala s proizvodnim mogućnostima tvrtke Đuro Đaković Specijalna vozila“.

I nakon toga u javnim izvorima o potencijalnom 'poslu stoljeća' nema ništa, a nikakvi formalni rokovi nisu postavljeni.

Potencijalni ugovor s Kuvajćanima osim samih vozila uključuje i paket koji se sastoji od kompletnog naoružanja, municije i opreme tih vozila, podrške, obuke i svega ostalog, kako je nakon slanja ponude u intervjuu Globusu rekao Mazal. O iznosu nije smio govoriti, a napomenuo je da se kod takvih poslova uvijek radi o stotinama milijuna eura, dok konačan iznos ovisi o tome kako će se opremati vozila.

Za borbeno oklopno vozilo Patria AMV 8x8 tehnologija je preuzeta od finske Patrie, s kojom su potpisani ugovori o transferu znanja i tehnologije, te su proizvedena borbena vozila za Hrvatsku vojsku, a prošle godine potpisan je i ugovor o proizvodnji i isporuci borbenih oklopnih vozila u vrijednosti od 26 milijuna eura za treća tržišta. To je zapravo prvi izvozni projekt u obrambenoj industriji za Đuro Đaković nakon gotovo 30 godina (tada je Đuro Đaković proizveo i isporučio tenkove M-84 za Kuvajt).

Đuro Đaković ima i ugovor o transferu tehnologije s Kongsbergom za oružne stanice srednjeg kalibra koje je ugradio u hrvatsku verziju Patria AMV 8x8.

Gubici u 2016.

Grupacija Đuro Đaković je u većinskom vlasništvu države (50,66%), a u 2016. godini imala neto gubitak od 20,2 milijuna kuna, dok je dobit prije amortizacije, financijskih prihoda i rashoda te poreza (EBITDA) istovremeno iznosila 16,5 milijuna kuna. Imali su prihode od 583,2 milijuna kuna, 185,5 milijuna kuna više nego 2015. godine.

U nedavno objavljenom priopćenju Uprave ističu se tri osnovna razloga poslovanja s gubitkom: nedovoljna popunjenost kapaciteta u prvom kvartalu 2016. godine u segmentu transporta, gubitak na projektu most Čiovo te izostanak planirane dobiti na ugovorenom poslu proizvodnje borbenih oklopnih vozila, jer je naručitelj pomaknuo rok. Tu se radi o spomenutom izvoznom poslu za treća tržišta s Patriom, za koji je ugovor sklopljen prošle godine, ali koji očito kasni u realizaciji.

Uprava Đuro Đaković Grupe je najavila izdavanje novih dionica kako bi završila planirano financijsko restrukturiranje.