HRVATSKA POSLOVNA ZAJEDNICA ZABRINUTA 'Zbog Milanovića bi nas mogli zadesiti bojkot i blokade'

Ocjene koje je o susjedima, Srbiji i BiH, na sastanku s braniteljima iznio Zoran Milanović, šef SDP-a, nisu samo šokirale regiju, nego su izazvale veliku zabrinutost i u hrvatskoj poslovnoj zajednici, iz koje apeliraju na političare da, bez obzira na kampanju, ublaže retoriku prema susjedima.

Naime, dio hrvatskih gospodarstvenika prisutnih na tržištima Srbije i BiH strahuje da bi moglo doći do bojkota njihovih roba na tim tržištima. Pojedini hrvatski industrijalci idu i dalje, pa upozoravaju kako nije isključeno da vlasti u Beogradu i Sarajevu pribjegnu i otežavanju hrvatskog izvoza na ta tržišta. Takvo spuštanje rampe, ističu, ne mora čak biti ni službeno objavljeno, a domaćim bi kompanijama nanijelo prilično veliku štetu.

Kamioni na granici

- Dovoljno je da u Srbiji ili BiH pribjegnu samo nepisanim mjerama, pa da, primjerice, zadržavaju hrvatske kamione na granicama, a nisu isključene ni neke administrativne mjere - upozorava Ivan Miloloža, direktor Munje, zagrebačke tvrtke u čijim godišnjim prihodima srbijansko tržište sudjeluje sa 12, a bosanskohercegovačko sa 20-ak posto.

Strah od reakcija iz Beograda i Sarajeva prisutan je i kod jednog velikog hrvatskog izvoznika, u kojem su molili za anonimnost. Ta tvrtka u Srbiji i BiH godišnje okrene više od 50 milijuna eura, pa je jasno da se puls politike u trokutu Zagreb - Beograd - Sarajevo u njoj itekako osluškuje.

- Svaki euro jako nam je bitan. Nadam se da posljednje Milanovićeve izjave neće imati značajnijih učinaka na hrvatsko gospodarstvo. Ipak, pitanje je kako će potrošači u tim zemljama nakon svega percipirati hrvatske proizvode. Ovdje ne govorim o bojkotu robe, jer se nadam da do toga neće doći, ali nitko ne zna kako će se potrošači pojedinačno ponašati - kaže naš sugovornik, inače čelni čovjek te kompanije.

Pritom upozorava kako su tržišta Srbije i BiH za hrvatske tvrtke jako važna. O tome svjedoče i podaci državne statistike, koji pokazuju da, iako se hrvatske tvrtke nakon ulaska u EU sve više okreću tržištu Unije, ne zaboravljaju ni tržišta BiH i Srbije. To više što su te dvije države među rijetkima s kojima ostvarujemo suficit u robnoj razmjeni.

Prema podacima DZS-a, ukupan je hrvatski robni izvoz u Srbiju lani vrijedio 562,2 milijuna eura, što je 10,4 posto više nego godinu prije. Do rasta izvoza u tu zemlju došlo je unatoč blokadi granice, koja se dogodila u jeku izbjegličke krize i koja je predstavljala veliku prijetnju našim tvrtkama koje posluju u Srbiji. Vrijedi podsjetiti i da je do blokade granice došlo pred kraj mandata Milanovićeve Vlade. Dio hrvatskih gospodarstvenika na iglama je da bi se i sada mogao dogoditi sličan scenarij. Unatoč (kratkotrajnoj) blokadi granice, lani je porastao i uvoz iz Srbije, i to za, kako pokazuju podaci DZS-a, 21,8 posto, pa je vrijednost srbijanskih roba koje smo u 2015. uvezli iznosila više od 433 milijuna eura.

Odnosi s BiH hrvatskom su gospodarstvu još značajniji. Naime, ukupan je izvoz hrvatskih roba u tu zemlju lani vrijedio više od 1,1 milijardu eura, što je 8,4 posto manje nego godinu prije. S druge strane, iz BiH smo u 2015. uvezli roba u vrijednosti većoj od 495 milijuna eura, odnosno 7,6 posto više nego u 2014., pokazuju podaci DZS-a.

Spuštanje lopte

- Ne strahujemo od bojkota ni od pada prodaje, imamo kvalitetne odnose s našim kupcima u Srbiji i BiH. No, pozorno pratimo situaciju - rekao nam je i Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškog Spin Valisa, proizvođača namještaja u čijim ukupnim prihodima srbijansko i tržište BiH sudjeluje sa 1,5 do 2 milijuna eura godišnje.

I on, kao i drugi naši sugovornici, apelira na spuštanje lopte na zemlju kada je riječ o izbornoj retorici i odnosima sa susjedima. Gospodarstvenici pritom upozoravaju kako bi i retorika srbijanskih političara trebala ići u pravcu smirivanja tenzija, što nije slučaj.

- Srbija treba odustati od procesuiranja naših branitelja, no ovo jednostavno nije način komunikacije sa susjedima. Ipak, treba biti pošten i reći da je i retorika srbijanskih političara gotovo identična onoj Milanovićevoj, samo sa suprotnim predznakom - zaključuje Miloloža.