SINDIKATI O POREZNIM PROMJENAMA 'Ovo je još jedan promašaj. Većina će dobiti tek par desetaka kuna'

ZAGREB - Neslužbene najave po kojima Vlada namjerava smanjiti poreznu represiju na građane kako bi povećala potrošnju, naišle su na suprotne reakcije sindikata, od kojih neki smatraju da to ukazuje na promjenu smjera u politici, dok drugi drže da simbolični pomaci u porezu na dohodak neće bitno poboljšati standard građana.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever izjavio je Hini kako je sasvim jasno da te mjere neće doprinijeti rastu potrošenje do mjere do koje bi to bilo zamjetljivo jer će najširi krug zaposlenih na plaći dobiti tek par desetaka kuna.

"Ne vidim da će ovo nešto bitno doprinijeti poboljšanju standarda građana kada je čitav koncept promašen. Ovo je još jedna od metoda pokušaja i pogrešaka na kojima funkcionira Vlada", kazao je. Trenutno stanje u zemlji po njemu je rezultat promašene gospodarske politike utemeljene na štednji i odricanju od potrošnje.

Čelnik NHS-a smatra kako bi bilo dobro da se neoporezivi dio plaće pomakne barem do visine minimalne plaće od čega bi kakvu takvu korist imale sve plaće, dok će od mjera koje se sada predlažu korisiti imati zaposleni s najvišim primanjima koji su ionako imali manje problema kada je riječ o potrošnji.

Istodobno, kaže, oni koji imaju najviše problema jer neprekidno imaju nedostatne prihode da bi pokrili barem redovite rashode neće tom mjerom dobiti zapravo nikakvu potporu.

Prije nego što se pristupi promjenama u porezu na dohodak predlagač, smatra Sever, treba odgovoriti kako će nadoknaditi izgubljena sredstva lokalnoj zajednici koja praktički najveći dio prihoda bere po toj osnovi.

"Iskustvo nas uči da kad su se takve promjene događale u pravilu je lokalnoj zajednici to uzrokovalo nedostatak prihoda za planirane i potrebne rashode, što je onda nadoknađivala uvođenjem prireza ako ga nije imala ili njegovim povećanjem, uvođenjem novih poreza i poskupljenjem komunalija", kaže Sever.

Sever zaključuje kako je jasno da Vlada treba mijenjati gospodarski model, a da su sve ostalo krpanja pa tako i ovakvi simbolični pomaci u porezu na dohodak, pogotovo za najslabije plaćene kategorije radnika.

"U svemu skupa za potrošnju je ključno i postojanje takozvanog potrošačkog optimizma koji se temelji na općem društvenom optimizmu, a kojega u ovom trenutku nema u Hrvatskoj jer u njoj vlada strah od sutrašnjice i jedna opća društvena depresija", rekao je Sever.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić kazao je pak da podržava povećanje neoporezivog dijela plaće s 2200 na 2600 i primjenu porezne stope od 40 posto na plaće više od 13.000 kuna, a ne kao sada na plaće od 8800 kuna.

"Ako je to sadržaj prijedloga, onda to zaslužuje potporu i treba naglasiti da je to promjena smjera u politici jer je to doprinos jačanju agregatne potražnje, odnosno povećanju potrošnje", kaže Ribić.

Smatra kako treba povećati kupovnu moć stanovništva pa će onda biti investicija.

Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić rekao je da se te promjene, prema dosad objavljenim informacijama, neće značajnije odraziti na plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.

Ako govorimo o učiteljma i nastavnicima, čije se plaće kreću od 5500 do 6000 kuna, tu će doći samo do neznatnih korekcija od nekoliko desetaka kuna, rekao je Stipić.

Povećanje od 400 do 500 kuna osjetit će značajniji dio ravnatelja osnovnih i srednjih škola, a u toj obrazovnoj vertikali povišicu od 1000 kuna će osjetiti visoki dužnosnici u resornom ministarstvu.

Gotovo ništa neće osjetiti 95 posto zaposlenih u školstvu. To povećanje, zaključuje Stipić, neće biti relevantno, posebice zato jer su u posljednje tri godine toj većini značajno smanjena primanja.