HUB prezentirao analizu cijene zaduživanja u hrvatskoj: Kamatne stope ne znaju kamo krenuti

ZAGREB - Kamatne stope u Hrvatskoj su unutar intervala eurozone kada je riječ o kreditima stanovništvu, no kod poduzeća to nije slučaj i više su zbog razlika u riziku, navodi se u najnovijim Analizama Hrvatske udruge banaka (HUB) pod nazivom "Kamatne stope ne znaju kamo krenuti - smanjila se razlika u odnosu na eurozonu".

Od početka 2011. kamatne stope prošle kroz dva različita razdoblja - do ljeta 2011. nastavljeni su trendovi započeti još početkom 2010. i kamatne su stope u Hrvatskoj bilježile pad, čak i kada su rasle u eurozoni (17 zemalja koje imaju euro).

No, u drugoj polovici prošle godine trend pada kamatnih stopa u Hrvatskoj je zaustavljen na što je utjecala druga eskalacija fiskalne krize u EU koja je počela u kolovozu lani i s njom strah od recesije.

Posvuda su rizici narasli, a banke su se u Europi našle pod stresom zbog nametnutog razduživanja - procesa u kojemu do sredine ove godine moraju znatno povećati angažirani kapital.

Zbog poznate slabosti javnih financija, Hrvatska nije mogla ostati izolirana od negativnih učinaka koji dopiru s međunarodnoga tržišta, navodi se u Analizama.

Kamatne stope u Hrvatskoj nakon izraženog pada, koji je trajao negdje do sredine prošle godine, našle su se u nekom međuprostoru - lagano rastu, lagano padaju, s jedne strane slijede porast u Europi zbog krize fiskalne i kapitalne adekvatnosti banaka, a s druge strane tu su lokalni pritisci, kazao je direktor HUB-a Zoran Bohaček predstavljajući HUB Analize.

"U ovom trenutku možemo reći da se zadnjih šest mjeseci kamate kreću ni gore ni dolje, možda su prosječno u blagom porastu, ali se razlika s eurozonom smanjuje", rekao je Bohaček.

Kamatne stope u Hrvatskoj su unutar intervala eurozone kada je riječ o kreditima stanovništvu, no kod poduzeća to nije slučaj zbog razlika u riziku, navodi se u Analizama HUB-a.

Kamate na stambene kredite su niže od nekih zemalja eurozone, a čak su Italija i Nizozemska s kamatama na stambene kredite prešle 5 posto, što je vrlo blizu hrvatskom prosjeku koji je negdje na 5,3 posto, kazao je Bohaček.

Krediti poduzećima su pak skuplji nego u eurozoni, no povoljniji nego u nekim zemljama EU koje nemaju euro (primjerice Mađarska).

Teško je očekivati da će, ako se država zadužuje po 5 ili 6 posto, poduzetnici imati niže kamatne stope, kaže Bohaček.

Na upit hoće li zbog krize u Europi kamate rasti, Bohaček je ponovio kako su sada u jednom međuprostoru, ovise o vanjskim i domaćim elementima.

Gospodarski rast i strukturne reforme će činiti dobro, kamate će imati tendenciju pada, ali eventualno jačanje krize u eurozoni bit će pritisak na njihov rast. Zbog toga je vrlo teško prognozirati, kazao je.

Bohaček se nada i da će se za najavljeni novi program razvoja gospodarstva, za što je dogovorom HNB-a, HBOR-a i poslovnih banaka osigurano osam milijardi kuna, pojaviti dovoljno kvalitetnih projekata i da će se ta sredstva iskoristiti za pokretanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj.

Sigurno je to jedna od mogućnosti da se to oslobađanje likvidnosti iskoristi za one koji su u krizi možda oklijevali ući u nove investicije jer su im kamate bile preskupe, kazao je.