Vodič za odabir i njegu božićnog drvca

Dvije stručnjakinje, agronomka Dijana Škara Ereš iz Zrinjevca i dr. Vesna Očić s Agronomskog fakulteta, otkrivaju kamo smjestiti drvce u domu, kako sačuvati svježinu jele i spriječiti opadanje iglica, a donosimo i zanimljivosti iz povijesti kićenja drveća.

Božićno drvce jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića i Nove godine. Malo tko može zamisliti blagdanski ugođaj bez bogato okićenog, blještavog zimzelenog drvca, bilo da je riječ o pravom ili onom umjetom koje se većinom izrađuje od plastike. No, mnogi će se složiti da ništa ne može zamijeniti prirodan izgled i specifičan miris pravog drvca, bilo da je riječ o posječenom ili, pak, živom, posađenom u tegli. No, odlučite li se za pravo stabalce, bilo živo ili posječeno, morate se o njemu brinuti kako bi što dulje ostalo svježe i zadržalo iglice. U suprotnom biste već dan ili dva nakon nabave mogli svakodnevno usisavati ili mesti s poda hrpe iglica.

Iako božićna drvca ljudi često nazivaju borovima, istina je da se prodaju isključivo smreke i jele. Kod nas u Hrvatskoj najčešće se uzgajaju obična smreka (Picea abies), srebrna smreka (Picea Punges) i nordijska jela (Abies Normanniana). Najviše se uvoze nordijske jele iz Danske.
Najtraženije su, tvrde u vrtnim centrima i uzgajivačnicama, nordijske jele s gustim svijetlozelenim iglicama.
Što se tiče njege božićnog drvca s korijenom, diplomirani agronom i voditeljica vrtnog centra Zrinjevca Dijana Škara Ereš ističe kako jednaku pažnju zahtijevaju sve navedene vrste.

- Potrebno je držati ga što dalje od izvora topline, osigurati mu dovoljno vlage, što znači zaliti ga barem svakih tri do četiri dana. Ako je riječ o rezanim drvcima, što se tiče izdržljivosti najbolja je nordijska jela, za razliku od obične smreke kojoj se iglice brzo počinju osipati. Preporučljivo bi bilo da se i rezanim drvcima osigura vlaga. Postoje i stalci sa spremnicima za vodu te se rezanom drvcu osigurava vlaga koja mu produljuje vijek trajanja - objašnjava Škara Ereš.

Kaže kako zbog ekološkog pristupa preferira kupnju drvca s korijenom jer se može posaditi i oplemeniti prostor. A kako odabrati najbolje živo drvce i kamo ga poslije posaditi?
Kod odabira drvca s korijenom obratimo pažnju na njegovu balu koja mora biti dobro oblikovana i obavijena jutom da u transportu ne bi došlo do rasipanja zemlje, a time i oštećenja korijenovih dlačica koje su bitne da se biljka uspješno primi kod sadnje. Tlo u koje sadimo crnogoricu poželjno je da bude propusno, ocjedito na umjerenom nagibu, blago kiselo. Treba strogo izbjegavati sadnju na slabo propusnim tlima - tvrdi ova stručnjakinja.

Ljudi se žale da im se često drvca posuše kada ih posade u dvorište nakon blagdana. Prema jednoj anketi, više od 50 posto drvaca ne preživi kućne uvjete i ugine.
- Zbog neadekvatne njege u zatvorenom prostoru - suhi zrak i nedostatak vlage u zoni korijena - često se takva drvca posuše.
Najizdržljivije su se pokazale smreke, posebno srebrne (Picea pungens), koje mogu narasti i do 30 metara. Zdravlju stabla uvelike štete visoka temperatura i niska vlažnost zraka prostora u kojem se neko vrijeme nalazi pa je stopa stabala koja prežive presađivanje niska. Zato se stabla koja se namjeravaju presaditi na otvoreno u zatvorenom prostoru smiju držati samo nekoliko dana, i to zato što toplina prekida dormanciju pa slabi zaštitni mehanizam koji ih štiti od naglog izlaganja hladnoći - upozorava agronom Dijana Škara Ereš.

Izvor: Magazin Like!