DRŽAVA PRODAJE PETROKEMIJU NORVEŽANIMA ILI RUSIMA? Sindikat potpisao suglasnost na odluku

Hrvatska Vlada donijela je jučer hitno, na telefonskoj sjednici, odluku kojom je Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) dala suglasnost za stjecanje dionica u dokapitalizaciji kutinske Petrokemije. Razlog za hitnost je to što u četvrtak, 1. kolovoza u 9.30 sati, istječe rok za upis dionica u prvom krugu dokapitalizacije.

No, odluci Vlade prethodilo je u utorak u 14 sati zaključenje pregovora ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladena Pejnovića sa sindikatima i udrugama branitelja kutinske Petrokemije. Nakon dugih i teških razgovora, predstavnici radnika i branitelja Željko Klaus, Jozo Bilobrk i Dragutin Vajnaht svojim su potpisima unaprijed dali suglasnost na Vladinu odluku u kojoj je najbitnije to da će Petrokemija biti privatizirana, ali tako da će Republika Hrvatska u njoj zadržati “zlatnu dionicu”, odnosno vlasnički udjel od najmanje 25 posto plus jednu dionicu.

Strateški partner

O tome tko će biti “strateški partner” koji će preuzeti Petrokemiju, i koliko bi novca država mogla dobiti za svoj vlasnički udjel u tvornici umjetnih gnojiva, sugovornici Jutarnjeg lista nisu željeli javno spekulirati. Moguće je bilo saznati samo to da bi se i za Petrokemiju, kao veliku i stratešku tvornicu, na otvorenom tržištu možda moglo dobiti koliko i za Croatia osiguranje. Imena interesenata već su se spominjala u javnosti: za posjeta Moskvi bivšeg potpredsjednika Vlade Radimira Čačića govorilo se o ruskom plinskom divu Gazpromu, a potencijalni je kupac navodno i norveški kemijski gigant Yara.

Sindikati Petrokemije do sada su se oštro protivili privatizaciji, kako je Jutarnji već pisao, čak toliko da su bili spremni aktivirati Stožer za obranu. Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala (EKN) u Petrokemiji obratio se pismom najvišim državnim dužnosnicima i zatražio odgovore u vezi s privatizacijom te tvrtke.

Obećanje države

Radnici i branitelji, naime, pozivali su se na sporazum iz kolovoza 1998. kojim se hrvatska država obvezala zadržati većinski udio u Petrokemiji. I od premijera Milanovića tražili su o tome hitno očitovanje. Poslovno stanje Petrokemije, međutim, u zadnje se vrijeme toliko pogoršalo da su se radnici i branitelji “bili spremni povući na sljedeću liniju obrane”, kako se izrazio sugovornik Jutarnjeg, a to je da država u tvornici umjetnih gnojiva zadrži takozvani kontrolni paket kapitala, odnosno broj glasova kojim na skupštini društva može stavljati veto na njoj neprihvatljive kapitalne odluke.

Petrokemija je 15. srpnja ove godine radi pokrića 334 milijuna kuna gubitaka smanjila temeljni kapital sa 902 na 568 milijuna kuna i odmah odlučila prodati na tržištu za gotov novac 1,1 milijun novih dionica. Cijena dionica određena je između 170 i 228 kuna, a dobiveni iznos trebao bi poslužiti Petrokemiji za razvoj i restrukturiranje.

U prvom krugu upisa dionica, sukladno svom vlasničkom udjelu, država može upisati do 558 tisuća ili 50,63 posto ponuđenih dionica, i za njih platiti, ovisno o tome koje će ponude konačno biti prihvaćene, između 95 i 126 milijuna kuna. No, Vlada je odlučila da Agencija može upisati najviše 463.002 dionice.

Tri kruga

U drugom krugu dionice također mogu upisati samo postojeći dioničari, ali bez ograničenja, a u trećem krugu dionice mogu upisati svi ulagatelji. U slučaju da prag bude dosegnut ranije, Uprava može odustati od trećega kruga upisa dionica.

“Strateški partner” Petrokemije, kako su se dogovorili ministar Vrdoljak te radnici i branitelji Petrokemije, bit će izabran u postupku javnog prikupljanja ponuda, u skladu s hrvatskim važećim zakonskim propisima. Možda će se na javni natječaj javiti Rusi ili Norvežani, “ali nitko ne može znati da i netko treći neće dati najbolju ponudu”, kaže predstojnik DUUDI-ja Mladen Pejnović.