Putničke agencije, ugostitelji, pivarska industrija, trgovci, teleoperateri, markentigaši. Od Svjetskog nogometnog prvenstva zaradit će oni svi, ali pravo pitanje je hoćemo li i svi od toga imati koristi. Može li doista nogomet pokrenuti gospodarstvo Hrvatske ili mu barem malo pomoći?
Ni ekonomski stručnjaci nisu sigurni kako odgovoriti na to pitanje.
Posao za 1000 ljudi
Brojke kažu sljedeće: promet u kafićima u vrijeme turnira raste 30 posto. Uplati se 20 posto više listića u kladionicama. Kupi se 20 posto više televizora i dresova. Popije 10 posto više piva. Po svakom nastupu “vatrenih” Hrvati potroše navodno oko 55 milijuna kuna.
A na kraju je efekt zarade ipak teško izračunati. Optimističnije procjene govore o ukupnoj zaradi od 150 milijuna eura za prvi krug i do 300 milijuna eura plasira li se Hrvatska u osimnu i/ili četvrtinu finala.
'BRAVO, DEČKI, TAKO SE IGRA ZA HRVATSKU' Niko Kovač: Bili smo odlični, a penal je sramota i otimačina!
S obzirom na to da je Zagreb proglasio “Dane nogometa” i kafićima omogućio rad do dva ujutro, gradski oci predviđaju novi posao za najmanje tisuću ljudi. No, stručnjaci su skeptični kad je riječ o dugotrajnijem efektu.
Kratkotrajan efekt
- Rekao bih da je riječ o kratkotrajnom balončiću u potrošnji koji na kraju nije relevantan. Najbolji efket dobrog plasmana bit će činjenica da će građani biti optimističniji i barem se nakratko neće zamarati političkom i ekonomskom situacijom - smatra ekonomski stručnjak Josip Tica i dodaje da bi baš suprotno - kasni termini i slavlje uz obilje piva - mogli radnika u sljedećim danima učiniti manje produktivnim.
Kako izvesti kockice?
Slično promišlja i Filip Vučagić, analitičar iz Colliersa Hrvatske.
- Potrošnja je samo jedna od komponenti BDP-a i ako je povećana, to je dobrodošao impuls. No strukturalno gledano turnir u Brazilu neće puno pomoći. Svi oni koji od njega imaju koristi znaju da je riječ o privremenoj mjeri. Pivovare, primjerice, neće graditi nove pogone koji će na dulji rok zapošljavati ljude i neće pomoći, primjerice, izvozu - kaže Vučagić.
Porast BDP-a od 0,34%, ali na račun porasta javnog duga
Većina hrvatskih medija posljednjih se dana oslanja na studiju uglednog Simona Chadwicka koji je za Mastercard na temelju Eura 2008. za Hrvatski BDP izračunao rast od 0,34 posto iliti 1,14 miljardi kuna. Chadwick brojku temelji i na tome koliko je sponzorstava sklopljeno, koliko je tvrtki ulagalo u marketing vezan uz “kockice” i slično. - Povećana potrošnja uvijek je pozitivna stvar, iako se mora znati što ustvari trošimo, ušteđevinu ili nešto što tek moramo otplatiti i trošimo li doista na hrvatske proizvode. Televizori i dresovi? To je Kina. Isto vrijedi i za dio pivarske industrije. Ali svaki događaj koji potiče potrošnju, a smanjuje proizvodnju stvara deficit - kaže Tica.
Uostalom, čak i da je Simon Chadwick u pravu, samo minus prvog tromjesječja 2014. veći je od tih očekivanih 0,34 posto rasta BDP-a zbog nogometa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....