VELIKA POLICIJSKA ČISTKA U Zagrebu otkriveno 25 tisuća lažno prijavljenih osoba

Policija kontinuirano provjerava lažna prebivališta, a najviše ih je utvrdila u Gradu Zagrebu, i to između 24.000 i 25.000 slučajeva. Informacija je to koju smo dobili u Vladi, a neslužbeno nam je potvrđena i u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Naši izvori smatraju da će do izbora postupak provjere prebivališta u Zagrebu biti dovršen, što bi značilo da će osobama koje fiktivno prebivaju u glavnom gradu biti onemogućen izlazak na izbore. Budući da u prosjeku iza jednog saborskog mandata stoji oko 15.000 glasova, ova “čistka” u teoriji bi mogla spriječiti da osobe koje nemaju pravo glasa u Zagrebu izaberu čak dva saborska zastupnika.

POZIV GRAĐANIMA Rok do kojega se moraju izvršiti sve korekcije u popisu birača je 31. kolovoza. Do tada su građani pozvani da u popisu provjere podatke o sebi i ako uoče neke netočnosti, zatraže od Ministarstva uprave da ih korigira. Ali mogu intervenirati i ako uoče nepravilnosti kod nekog drugog birača. Isti datum vrijedi i za policiju, što znači da, žele li da oni s lažnim prebivalištima nemaju utjecaj na izbore, cijeli upravni postupak moraju završiti do kraja kolovoza.

Policijska procedura pri utvrđivanju lažnih prebivališta podrazumijeva provjeru na adresi i provođenje upravnog postupka u kojemu se izdaje rješenje o brisanju prebivališta. Izbrisana osoba ima pravo žalbe, a kada rješenje policije postane pravomoćno, ono se dostavlja Ministarstvu uprave koje na temelju toga korigira popis birača.

- Ti me podaci uopće ne iznenađuju - kaže ministar uprave u SDP-ovoj Vladi Arsen Bauk, u čijem se mandatu ozbiljnije radilo na uvođenju reda u biračke popise. On tvrdi kako se sjeća da je na popisu birača u Zagrebu bilo čak oko 50.000 ljudi više nego što bi ih trebalo biti prema popisu stanovništva.

- Kad sam došao u Ministarstvo uprave i kad smo počeli pregledavati adrese, vidjeli smo da je jedna osoba imala fiktivno prijavljeno prebivalište na adresi našeg Ministarstva. Daljnjim provjerama došlo se i do toga da je jedna službenica Ministarstva uprave na svojoj adresi imala fiktivno prijavljeno čak osam osoba - kaže Bauk napominjući da je razlika između popisa birača i popisa stanovništva bila oko osam posto i “višak”, tj. osobe koje u Zagrebu imaju lažna prebivališta uklapa se u prosjek.

Na pitanje gdje stvarno žive osobe koje su lažno prijavljene u Zagrebu, sugovornik iz policije odgovara da ih ima odasvuda, ali značajan dio njih stvarno živi u BiH. Koliko ljudi koji glasaju na temelju lažnih prebivališta mogu utjecati na ishod parlamentarnih izbora nitko ne može sa sigurnošću reći.

S jedne strane je malo vjerojatno da će netko iz Hercegovine ili iz Srbije dolaziti u Zagreb samo kako bi glasao, ali s druge strane može zloupotrijebiti biračko pravo tako da na temelju lažnog prebivališta zatraži da mu se omogući glasanje u mjestu gdje se zatekao - u stvarnosti mjestu gdje doista živi. Naime, do 31. kolovoza je i zadnji rok do kojega se birači mogu prijaviti za glasanje izvan mjesta prebivališta. Primjerice, osoba iz Mostara koja ima osobnu iskaznicu s lažnom zagrebačkom adresom može tražiti da joj se omogući glasanje u Mostaru i zapravo će u svom mjestu birati kandidata iz Prve izborne jedinice.

SLUČAJEVI U BIH Bauk kaže da se na svakim izborima pojavljuje određeni broj birača koji su prijavljeni u Zagrebu, a pravo glasa ostvaruju na nekom od birališta u BiH, gdje zaokružuju kandidate iz Prve izborne jedinice. Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin tvrdi da nema posebnu evidenciju o tome koliko je ljudi glasalo na taj način, no izvan mjesta prebivališta za kandidate u deset izbornih jedinica uglavnom glasaju ljudi koji su radi posla ili nekog drugog razloga u inozemstvu. Ima, kaže, takvih slučajeva i u BiH, ali nije mogao reći koliko. Hrvatin, međutim, naglašava da lažno prebivalište ne znači da ta osoba može glasati dvaput.