LINIĆ I BANKE SE IPAK DOGOVORILI Rate u švicarcima od 1.1.2014. bit će dvadeset posto niže

Ministar financija Slavko Linić i bankari na kraju su ipak postigli dogovor prema kojem će svi dužnici u švicarskim francima od 1. siječnja 2014. za stambene kredite plaćati kamatnu stopu od 3,23 posto. Za mnoge će to značiti gotovo upola nižu kamatnu stopu nego što plaćaju sada, a ona se, prema procjenama, kreće od 5,20 do 5,90 posto, ovisno o godini u kojoj su građani uzimali kredit.

Izbjegavanje tužbi

Koliko će im to sniziti rate kredita, u Ministarstvu financija nisu mogli reći sa sigurnošću, ali ističu da će to biti najmanje 20 posto, ovisno o ročnosti i visini kamatne stope koju sada plaća pojedini dužnik. Na sjednici Vlade u četvrtak će se konačno naći sporni amandman na Zakon o potrošačkom kreditiranju koji će potom biti upućen u Sabor, a zastupnici bi o njemu trebali glasati u petak. U Ministarstvu financija, izgleda, vrlo su zadovoljni postignutim kompromisom jer će dužnici u švicarcima već od 1. siječnja imati koristi od novog Zakona, a posebno zbog toga jer on znači da će izbjeći sudske tužbe koje su najavljivale banke.

Izračun HNB-a

Do eskalacije sukoba između ministra Linića i banaka došlo je protekla dva tjedna tijekom kojih se iz dana u dan mijenjao rezultat pregovora.

Uoči izglasavanja Zakona prije dva tjedna, postignut je dogovor prema kojem se svim dužnicima u švicarcima nudi jedinstveno rješenje - prosječna ugovorena kamatna stopa umanjena za 30 posto.

Dok je ministar Linić tvrdio da je ona bliže četiri posto, banke su smatrale da je veća od pet posto. Interpretacija banaka toliko je razljutila ministra da je nakratko proglasio prekid pregovora “jer su banke po stoti put izigrale dogovor”.

Međutim, opet su se vratili za pregovarački stol i izračun prosječne ugovorene kamatne stope prepustili HNB-u koja je u petak objavila podatak da ona iznosi 4,62 posto.

Dodatna pojašnjenja

Ako se umanji za 30 posto to donosi kamatnu stopu od 3,23 posto. Ove pogodnosti dužnici u švicarskim francima uživat će dok traju izvanredne okolnosti odnosno dok je valuta u kojoj su se zadužili najmanje 20 posto aprecirala prema kuni. U trenutku kada tečaj padne ispod te granice i potraje najmanje mjesec dana, banke mogu ponovno vratiti kamate na staro.

Vlada je već ranije u Sabor uputila amandman prema kojem dodatno pojašnjava situaciju što će se dogoditi kada isteknu izvanredne okolnosti aprecijacije. Jer, najprije je bilo propisano da nakon prestanka tih izvanrednih okolnosti banka mora ponuditi potrošaču konverziju kredita u kune ili eure, bez naknade, a ako potrošač odbije konverziju otplata kredita nastavlja se prema standardnim uvjetima. Sada, međutim, ako potrošač odbije konverziju otplaćuje kredit prema ugovorenim uvjetima odnosno prema kamatama koje je dogovorio u vrijeme podizanja kredita.

Pogođeni ostali dužnici

Kako napominju u Vladi, banke su se i pismeno obvezale da nakon stupanja Zakona neće podnosti tužbe niti tražiti ocjenu njegove ustavnosti.

To, naravno, ne znači da ocjenu to neće učiniti netko drugi ako se smatra pogođenim ovim zakonom. Dosadašnja rasprava je pokazala da on favorizira dužnike u švicarcima u odnosu prema onima koji su kredit uzimali u drugoj valuti.