RASKOL U HRVATSKOJ

KATASTROFALNI PODACI O OBRAZOVANJU Dijelovi Dalmacije su stari i bez perspektive

Na vrhu smo ljestvice zemalja po razlikama u mogućnostima djece sa sela, iz malog ili velikog grada

Bale, Tounj i Vuka tri su općine u tri različita kraja Hrvatske sa sličnim brojem stanovnika. I tu svaka sličnost prestaje.

Bale su perspektivno istarsko mjesto. Od 929 stanovnika starijih od 19 godina, njih 532 su u 2012. bila stalno zaposlena, a još 200-tinjak ih je radilo povremeno. Umirovljenika je bilo gotovo trostruko manje od onih koji su na neki način radili - 258. Te se godine rodilo tek neznatno manje djece nego što je ljudi umrlo. Standard je dobar. I svaki deveti stanovnik - 11,4 posto - ima više ili visoko obrazovanje.

Razina obrazovanja

U Tounju u Karlovačkoj županiji umirovljenika je, pak, za petinu više od stalno zaposlenih. Uzmu li se u obzir i obrtnici i svi koji su povremeno nešto radili, njihov broj (363) jedva da prelazi broj od 339 umirovljenika. Preklani je tamo rođeno samo šestero djece, a umrlo 28 stanovnika.

Među starijima od 19 godina samo ih 1,8 posto ima diplomu! Konkretno, 11 od 935 stanovnika sa 20 i više godina ima višu, a 6 visoku stručnu spremu. S druge strane, 50 posto završilo je samo osnovnu školu ili manje od toga.

U Vuki u Osječkoj županiji je slično. Diplomu ima samo tri posto stanovnika starijih od 20 godina. Više od polovice gradova i općina na istoku zemlje ima manje od pet posto visokoobrazovanih stanovnika. U Istri nema ni jednog takvog primjera.

Interaktivna mapa obrazovne strukture Hrvatske po općinama i naseljima, što ju je prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. izradio Institut za sinergiju znanosti i društva, na porazno plastičan način pokazala je strahovite razlike u Hrvatskoj i, što je još gore, strahovite razlike u perspektivi. Istok zemlje i dalmatinsko zaleđe su stari, neobrazovani i bez perspektive. Na drugom polu su Istra, priobalje i Zagreb s okolicom, a Zagorje i Međimurje - u sredini.

Karta obrazovne strukture Hrvatske po općinama i naseljima, Institut za sinergiju znanosti i društva

Nedavna istraživanja i analize domaćih znanstvenika te statističkog ureda EU pokazala su da je Hrvatska na vrhu ljestvice zemalja po razlikama u mogućnostima djece rođene na selu, u malom ili velikom gradu: ponajprije zbog socioekonomskih razlika, nemoguće je da dijete rođeno u Tounju ima iste mogućnosti kao njegov vršnjak u Zagrebu.

Zauvijek siromašni

Drugo je istraživanje pak dokazalo da je hrvatsko jedno od klasno najzatvorenijih europskih društava te da dijete siromašnih roditelja s najvećom vjerojatnošću može očekivati da će biti siromašno.

No najgori je rezultat onaj koji nepogrešivo pokazuje da će dijete neobrazovanih roditelja vrlo vjerojatno ostati lošije obrazovano i da će vrlo teško steći diplomu ako su mu roditelji nekvalificirani fizički radnici.

Očekivano, najobrazovaniju populaciju ima Grad Zagreb (nešto više od 30 posto s diplomom), a u njemu naselje Medveščak, u kojem čak 53 posto stanovnika ima završenu višu ili visoku školu. Udio visokoobrazovanih gotovo je jednak onom koji zauzimaju nekvalificirani u Tounju.

Svaki četvrti ima završenu osnovnu školu

Obrazovanje koje se svodi samo na osnovnu školu ili manje od toga u Hrvatskoj ima čak 27,4 posto stanovnika starijih od 19 godina. Međutim, Hrvatska po obrazovnoj strukturi nikako nije jednoobrazna država, tako da udio loše obrazovanih nije jednoliko raspoređen: najmanje ih je u većim gradskim središtima, a u ruralnim sredinama postoji značajan broj naselja u kojima se taj udio penje i iznad 50 posto.

Trećina visoko obrazovanih ima VSS

Među visokoobrazovanima - po kojima smo pri dnu Europske unije - jedna ih trećina (35,6 posto) ima završen stručni studij, pandan višoj stručnoj spremni, a sveučilišni studij ima ih 62,4 posto. Onih sa završenom višom školom osjetan je broj ostao u manjim mjestima.

Viši stupanj obrazovanja u većim mjestima

Udio osoba sa stečenom sveučilišnom diplomom raste usporedno s rastom veličine grada u kojem žive pa je stoga osjetna koncentracija tog stanovništva u Zagrebu.

Najobrazovaniji dio stanovništva - onaj s doktoratima znanosti - gotovo u potpunosti je koncentriran u veće gradske sredine. Na grad Zagreb otpada čak 60 posto svih doktorata, a ukupna populacija Zagreba starija od 19 godina čini samo 18,7 posto ukupnog hrvatskog stanovništva. Sredina s najvećim udjelom doktorata je Gornji grad.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. listopad 2024 13:55