URUŠAVANJE DEMOKRACIJE

MOŽE LI ITKO ZAUSTAVITI MORE LAŽNIH VIJESTI? Zuckerberg je znao da se Facebookom šire laži, ali ih se nije usudio maknuti... a onda je zavladao kaos

 REUTERS
Tradicionalni stav tiskanih medija uvijek je bio blizu centra, bez obzira na to je li riječ o lijevo ili desno naklonjenim medijima. Ekstremi su rijetko dobivali prostor u novinama, a kao ozbiljne kandidate guralo se umjerene političare. Facebook je takvo stanje okrenuo doslovno naglavačke. U moru vijesti ugledni New York Times samo je jedan od milijuna mogućih izvora

U mjesecima koji su prethodili američkim predsjedničkim izborima brojni mladi Makedonci pronašli su odličan način zarade online. Školarci i studenti iz Velesa pokrenuli su više od 140 portala s “vijestima”, koji su redom navijali za Donalda Trumpa, kroz brojne napade na njegovu protukandidatkinju Hillary Clinton.

Vijesti uglavnom nisu pisali sami. Preuzimali bi tekstove iz drugih izvora, iz američkih tabloida, stranica s teorijama zavjera, pa čak i sa satiričkih stranica. Nitko nije provjeravao točnost informacija prije objave, no naslovi su bili maksimalno dramatični i senzacionalistički, kako bi privukli što više klikova.

“Papa je podržao Trumpa!”, “Clinton je potrošila 137 milijuna dolara na ilegalno oružje!”, “Hillary i njezina pomoćnica Huma Abedin su ljubavnice već godinama!”, “Samo par dana do izbora, a Hillary je već priznala poraz!”, samo su neki od naslova koje su objavljivale takve stranice.

Ti portali mahom su imali imena prilagođena američkoj publici, poput US Conservative Today ili World Politics US, bili su uređeni poput klasičnih portala s vijestima, i neupućenima su izgledali poput sasvim legitimnih izvora vijesti. Nitko od njihovih posjetitelja nije dolazio izravno na portale - svoju su publiku prikupljali isključivo putem Facebooka.

Mladići koji su se među prvima dosjetili te ideje zaradili su impresivne iznose za svoje pojmove: mjesečno bi zaradili oko 5000 dolara. Katkad, kada bi neka vijest s njihovih portala postala viralna, dobili bi i po 3000 dolara u jednom danu.

Mladi su Makedonci otkrili način kako iskoristiti Google, Facebook i ljudsku psihologiju te njihove slabosti pretvoriti u sasvim pristojan novac za svoje pojmove. Prihode bi dobivali od Googleovih AdSense oglasa, koji bi ih nagrađivali za posjete stranicama.

Sve veći doseg

Posjete bi dobivali uz pomoć Facebooka. Na Facebooku bi stavljali poveznice na svoje portale te plaćali manje iznose kako bi se njihove vijesti pojavljivale većem broju korisnika. Posjetitelji Facebooka potom bi njihove naslove dijelili dalje, preporučivali svojim prijateljima i znatno povećali doseg njihovih objava.

Nitko od vlasnika tih stranica nije uistinu navijao za Trumpa. Kontroverzni milijarder jednostavno je imao strastvenije sljedbenike i mladi su poduzetnici vrlo brzo uvidjeli kako se stranice koje se dive Trumpu i napadaju Clinton najviše isplate. Neki su pokušali pokrenuti i stranice koje su se divile Bernieju Sandersu, no one nisu imale ni djelić popularnosti koju su imali portali naklonjeni Trumpu.

Sličan se poslovni model pojavljuje diljem svijeta, iako u Sjedinjenim Američkim Državama zahtijeva znatno više truda kako bi bio ekonomski isplativ. Terry Littlepage, američki stručnjak za digitalni marketing, upravlja s oko 50 Facebook stranica s političkim sadržajem, poput “Američki patriot” ili “Moja omiljena puška”. Njegove stranice šalju posjetitelje na nekolicinu portala koji objavljuju sadržaj za koji je odgovoran cijeli tim honoraraca. Njegove stranice imaju više od 10 milijuna pratitelja, a dobiva postotak od zarade sa svih portala čije poveznice dijeli. Mjesečno zarađuje oko 60.000 dolara.

Iako je republikanac koji je navijao za Teda Cruza u predizborima, Littlepageu se najviše isplatio sadržaj koji je hvalio Trumpa. I on je, poput Makedonaca, pokušao pokrenuti stranice za ljevičare, no one nisu bile isplative.

Tajna uspjeha vijesti, bez obzira bile one istinite ili lažne, koje hvale Trumpa i napadaju Clinton, leži u ljudskoj psihologiji. Istraživanje koje je 2009. provelo Sveučilište u Pennsylvaniji pokazalo je kako ljudi najviše reagiraju na emotivan sadržaj te da njega najčešće dijele na društvenim medijima. No, nisu sve emocije jednako uspješne. Sadržaj koji izaziva divljenje dijeli se 30 posto češće od ostalog, a najveći su šampion vijesti koje izazivaju bijes: one se dijele čak 33 posto češće.

Članci koji pokušavaju umjereno i objektivno sagledati širu sliku rijetko postaju zvijezde na društvenim mrežama, a upravo takvi su tekstovi koje objavljuju klasični mediji. Tradicionalni stav tiskanih medija uvijek je bio blizu centra, bez obzira na to je li riječ o lijevo ili desno naklonjenim medijima. Ekstremi su rijetko dobivali prostor u novinama, a kao ozbiljne kandidate guralo se umjerene političare. Facebook je takvo stanje okrenuo doslovno naglavačke.

Dokazane mane

Facebook ne razlikuje ozbiljne medije od tisuća stranica s lažnim i nategnutim vijestima - on korisnicima nudi sadržaj nalik onom koji su već prije čitali te sadržaj koji dijele i lajkaju njihovi prijatelji. U moru lažnih vijesti ugledni mediji poput New York Timesa samo su jedan od milijuna mogućih izvora. Članci koje su pisali profesionalni novinari, u kojima su provjerene činjenice i koji su prošli strogu uredničku selekciju, Facebooku jednako vrijede kao i članci koje je iz svoje mašte napisao netko tko živi u podrumu svojih roditelja.

Od pojave interneta i društvenih mreža građani sve manje vjeruju tradicionalnim medijima. Kada je Washington Post 1972. razotkrio ulogu predsjednika Richarda Nixona u skandalu Watergate, čak 72 posto Amerikanaca vjerovalo je medijima. Danas medijima vjeruje samo 32 posto američkih građana. Povjerenje republikanaca u medije prepolovilo se u samo godinu dana - prošle godine medijima je vjerovalo 32 posto glasača republikanaca, dok im danas vjeruje samo 14 posto.

Od 100 najvećih tiskanih medija u SAD-u, samo su dva podržala Trumpa. Ukupno je više od 200 novina podržalo Clinton, a manje od 20 je podržalo Trumpa. Tradicionalni mediji su očito izgubili svoj utjecaj.

Nitko ne može sa sigurnošću tvrditi kako je došlo do toga. Teorije su brojne i sve zvuče logično, no u praksi ih je jako teško provjeriti. Neki stručnjaci tvrde kako su mediji općenito dali previše prostora Trumpu. Iako ga nisu podržavali, punio je novinske stupce svojim ispadima svaki dan i time postao sveprisutan u očima glasača.

Jedan od ranih ulagača u Facebook i suosnivač PayPala Peter Thiel primijetio je kako mediji Trumpa nisu shvaćali ozbiljno, ali su ga shvaćali doslovno. S druge strane, njegovi su ga glasači shvaćali ozbiljno, ali ne i doslovno.

Kada je Trump najavio gradnju zida na granici s Meksikom, ozbiljni mediji bili su puni pitanja: “Ma kako? Za koji novac? Hoće li izgledati poput Kineskog zida?” Njegovi glasači, s druge strane, su čuli: “Zalažem se za stroži odnos spram ilegalnih imigranata”.

Istodobno, uz sve njegove javno vidljive mane, dokazani seksizam, šovinizam i rasizam, Trump se doimao znatno iskrenije od svoje protukandidatkinje. S njim su se glasači osjećali kao da će dobiti upravo ono što vide pred sobom, dok se Hillary Clinton doimala umjetno i uvježbano.

Svi oni koji su se osjećali kao da biraju manje od dva zla, a takvih je u Sjedinjenim Američkim Državama bila većina, bili su zahvalna publika za sve vijesti koje su prikazivale Clinton u gorem svjetlu.

Iako osnivač Facebooka Mark Zuckerberg uporno tvrdi kako se njegova tvrtka ne bavi uređivanjem vijesti, algoritam koji prikazuje odabrani sadržaj korisnicima čini upravo to: uredničku selekciju.

U Sjedinjenim Američkim Državama čak 44 posto odraslih osoba čita vijesti preko Facebooka. Sličan trend sve je više prisutan i kod nas. Početkom 2014. oko 15 posto svih posjeta na stranice portala Jutarnji.hr dolazilo je s Facebooka. U istom periodu ove godine taj postotak je narastao na 25 posto, a zadnja tri mjeseca kreće se oko 30 posto. Za pojedine članke koji postanu viralni hitovi Facebook je odgovoran za više od 70 posto prometa.

Zaustavljanje laži

Facebook stranice ekstremne ljevice i desnice obiluju netočnim informacijama. Temeljita analiza njihova sadržaja, koju je proveo urednik BuzzFeeda Craig Silverman, otkrila je da je u prosjeku oko 40 posto vijesti objavljeno na takvim stranicama lažno.

Suočen s optužbama uglednih medija kako je Facebook odgovoran za širenje neistina, i time za uspon populizma, pobjedu Donalda Trumpa i uspjeh Brexita, Zuckerberg se obratio javnosti i odbacio svaku odgovornost.

“Nakon izbora, mnogi se pitaju jesu li lažne vijesti pridonijele rezultatu”, napisao je Zuckerberg. “Više od 99% svojeg sadržaja na Facebooku je autentično. Samo mali dio su lažne vijesti i prevare. Prevare nisu ograničene na samo jednu stranu, stoga je vrlo malo vjerojatno da su prevare utjecale na izbore na bilo koji način.”

Unatoč njegovim riječima, tvrtka nije objavila nikakve brojke koje bi potvrdile te tvrdnje niti namjerava. S druge strane, stranice koje masovno zarađuju šireći lažne vijesti putem Facebooka gotovo isključivo zarađuju na desno orijentiranim glasačima.

Izvori iz Facebooka otkrili su kako je Zuckerberg bio itekako svjestan količine lažnih vijesti koje se pojavljuju na njegovoj društvenoj mreži, no tvrtka je odlučila namjerno ignorirati taj problem zbog drugih prioriteta.

Početkom godine direktori Facebooka krenuli su u akciju revizije svih svojih proizvoda kako bi uklonili bilo kakav dojam političke pristranosti. Programeri su obavijestili kako se radi na promjenama koje bi eliminirale lažne vijesti, ali bi u najvećoj mjeri bili pogođeni desni portali. Direktori su potom odlučili otkazati planirane promjene kako ih nitko ne bi optužio da aktivno pomažu demokratima.

“Imali su sve potrebne alate za zaustaviti lažne vijesti”, rekao je izvor blizak vrhu tvrtke. “Ali su se bojali da će uzrujati konzervativce i to je utjecalo na donošenje odluka o proizvodima.”

Iako nisu otvoreno priznali odgovornost za svoj utjecaj na izbore, Google i Facebook ovaj su tjedan ipak obećali temeljite promjene. Google je u ponedjeljak najavio kako će poduzeti mjere čiji je cilj zaustaviti širenje lažnih vijesti.

Tvrtka će zabraniti korištenje svojih AdSense oglasa svim stranicama koje pogrešno predstavljaju svoj sadržaj. Google neće skrivati lažne vijesti s rezultata pretraga, no oduzet će glavni izvor prihoda takvim stranicama.

“Ograničit ćemo prikazivanje oglasa na stranicama koje krivo predstavljaju ili skrivaju informacije o izdavaču, sadržaju ili namjeni stranice”, stoji u priopćenju Alphabeta, krovne tvrtke Googleova koncerna.

Ubrzo nakon Googleove objave reagirao je i Facebook s objavom kako će, također, prekinuti s prikazivanjem svojih oglasa na stranicama s lažnim sadržajem, no i dalje neće uklanjati poveznice na takve stranice koje se dijele na Facebooku.

Lažne vijesti sigurno su imale utjecaj na američke predsjedničke izbore jer su pomogle prikazati oba kandidata kao jednako loša. Je li taj utjecaj bio dovoljan da presudi izbore, teško je procijeniti, no nije nemoguće kada se uzme u obzir koliko su rezultati bili podijeljeni.

Lažne su vijesti vjerojatno imale još veći utjecaj na referendum o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Dezinformacije, glasine i članci puni laži o imigrantima i europskoj birokraciji krasili su čak i naslovnice britanskih tabloida.

Googleov prvi korak u borbi protiv lažnih vijesti mogao bi se pokazati i najvažniji - većina vlasnika stranica s lažnim vijestima drži ih kako bi zaradila, a ne iz ideoloških razloga. Riječ je o velikom biznisu, koji će prestati biti isplativ ako Google bude uspješan u uklanjanju oglasa s takvih stranica.

Lego ima odgovor

S druge strane, tabloidi poput Suna i Daily Maila ne ovise o Googleovim oglasima, a svejedno koriste emotivne i neprovjerene članke koje šire uz pomoć Facebooka. Na njihovim se stranicama tvrtke oglašavaju izravno i jedino ih može promijeniti ponašanje oglašivača koji ne žele da se njihovi proizvodi povezuju s upitnim sadržajem.

Led je neočekivano ovih dana probio Lego. Ta danska tvrtka ove je nedjelje objavila kako se do daljnjega više neće oglašavati u Daily Mailu, zbog “mržnje, diskriminacije i demonizacije” koje taj medij promiče.

Lijek za lažne vijesti nije “više dobrog novinarstva”, kao što tvrde neki medijski stručnjaci. Još nekoliko pravih, provjerenih vijesti samo bi se utopilo u masi neprovjerenih informacija isto kao što se događa i s ono malo provjerenih vijesti koje postoje i danas. U kapitalističkom društvu jedino što može zaustaviti lažne i senzacionalističke vijesti je manjak profita. Ako se nikome ne isplate, nitko ih neće ni raditi.

Google i Lego učinili su prve korake. Sada je red na svima ostalima.

Lažne vijesti nadmašile istinite pred kraj predsjedničke kampanje

BuzzFeedov urednik Craig Silverman otkrio je kako su lažne vijesti u samoj završnici predsjedničke kampanje u SAD-u nadmašile istinite na Facebooku.

U zadnja tri mjeseca kampanje, 20 lažnih vijesti s najboljim rezultatima imalo je 8,7 milijuna dijeljenja, reakcija i komentara na Facebooku, dok je 20 najpraćenijih vijesti s 19 velikih online news portala imalo 7,3 milijuna interakcija.

Buzzfeed

Od 20 najuspješnijih lažnih vijesti o izborima, čak 17 je bilo otvoreno na strani Donalda Trumpa ili protiv Hillary Clinton. Dvije najveće vijesti bile su priče kako je Papa podržao Trumpa i kako je Clinton prodala oružje Islamskoj državi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 06:28