DRUGAČIJI KRITERIJI

OD 1. SIJEČNJA HRVATSKA MIJENJA PRAVILNIK O ZDRAVSTVENIM PREGLEDIMA VOZAČA Srčani bolesnici i dijabetičari - nova pravila za vozačke

 Profimedia, BSIP
 

Do prvog dana iduće godine Hrvatska mora važeći Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače izmijeniti u skladu s odredbama osvježene europske Direktive o vozačkim dozvolama koje se odnose na kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Izmjene bi ovih dana trebale ići na javnu raspravu, nakon čega će se razmatrati pristigle primjedbe, objasnila je predsjednica HLZ-Hrvatskog društva medicine rada prim. dr. sc. Azra Huršidić Radulović.

- Mijenjaju se kriteriji i ništa drugo, jer ranija Direktiva više ne odražava najnovije spoznaje o bolestima srca i krvnih žila te dijabetesu - kaže prim. Huršidić Radulović. - Pritom su odluke bitno promijenjene za srčane bolesnike, a za vozače amatere s dijabetesom su malo fleksibilnije. Razumijem namjeru; stanovništvo je sve starije, dijabetičara je sve više, pa se htjelo olakšati situaciju.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne predviđa obavezne liječničke preglede prema dobi (nisu predviđeni niti izmjenama Zakona), pa se postavlja pitanje kako će se pratiti zdravstveno stanje osobe i sposobnost za vožnju te tko o tome obavještava policiju?

Ograničenja

- Zakon je tu jasan, a bio je i prije: ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost zbog koje nije više sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik dužan je upozoriti o tome bolesnika, ali i obavijestiti policijsku upravu ili postaju. Policija tada obavještava vozača da mora obaviti izvanredni pregled kod liječnika medicine rada koji se time bavi. Prije se znalo da će vozač kad-tad doći na pregled, makar sa 65 godina, ali kada nema dobne granice ove odredbe postaju puno važnije - kaže prim. Huršidić Radulović koja tvrdi da je sustav medicine rada spreman za provedbu novog Pravilnika.

Nova Direktiva obuhvaća više od 20 kardiovaskularnih stanja kod kojih se vozačka može izdati ili produljiti uz uvjet da je stanje djelotvorno liječeno i da je osoba pod redovitim zdravstvenim nadzorom te još desetak u kojima se vozačke ne izdaju niti produljuju (uz moguće iznimke). Za svako je objašnjeno na kojem se stupnju sposobnost vožnje ograničava, na kojem ukida, za amatere i za profesionalce. Prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić, kardiolog na KBC-u Sestara milosrdnica, na nedavnom je liječničkom simpoziju na ovu temu govorio o izmjenama koje se odnose na kardiovaskularne bolesti. Kaže da Pravilnik mnogo toga što je do sada bilo paušalno preciznije određuje, no smatra i da će njegova provedba zahtijevati dodatno informiranje kolega kardiologa. Velika novost je detaljno bavljenje visokim krvnim tlakom.

- Za profesionalne vozače postavlja se gornja granica na 155 za sistolički i na 95 za dijastolički tlak koji se ne može regulirati lijekovima. Pokaže li mjerenje prosječne vrijednosti tlaka 24-satnim holterom tlaka više vrijednosti, čovjek neće moći voziti. Kod amatera je gornja granica 180/110 za tlak koji se ne može terapijski regulirati - tumači prof. Pintarić. - Vrlo malo ljudi ima takav tlak, no problem je što je on jako promjenjiv: čovjek može uzimati lijekove uoči pregleda i imati tlak u dopuštenim granicama, a poslije može prestati uzimati terapiju. I nitko mu ne može uzeti dozvolu.

Neka su stručna pitanja nejasna, kaže prof. Pintarić. Primjerice, kod aneurizmi prsne i trbušne aorte u regulativi piše da se vozača ocjenjuje nesposobnim ako je najveći promjer takav da postoji rizik od rupture.

- No, ne piše kolikih su dimenzija te rizične aneurizme, a struka je utvrdila da rizik nastupa kad je promjer aneurizme oko 5,5 cm. Ograničavajući su faktor za vožnju i simptomi angine pektoris kod manjih napora, a poznato je da pri vožnji iznad 100 km/h raste frekvencija srca. Morat će se dobro procijeniti u kojim će slučajevima ti ljudi moći voziti – upozorava prof. Pintarić. - Nije jasno znače li ove promjene dodatne specijalističke preglede za vozače ili na svakom pregledu moramo procjenjivati pacijentovu sposobnost za vožnju. Šaljemo li samo nalaz ili mišljenje je li netko nesposoban za vožnju; sve su to osjetljiva pitanja.

Hipoglikemija

Kod dijabetesa je razlog za neizdavanje i neproduljivanje dozvole teška ponavljajuća hipoglikemija. Kod ponavljajuće teške hipoglikemije u budnom stanju dozvola se ne izdaje i ne produljuje ako nije prošlo barem tri mjeseca od zadnje epizode. Uz to, tko uzima terapiju koja može izazvati hipoglikemiju mora dokazati da razumije rizik i da može kontrolirati stanje. Ne pokaže li primjerenu osviještenost o hipoglikemiji, neće dobiti vozačku.

- Promjene potiču pacijente da brinu o zdravlju, jer neregulirani ne mogu dobiti dozvolu. Nisu mogli ni ranije - kaže prim. dr. sc. Dragica Soldo Jureša, dijabetologinja sa Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. - Novim kriterijima podiže se sigurnost u prometu, a ne ide se na to da se ljudima nepotrebno uzima dozvola.

Osjetljivo pitanje sinkopa kao kontraindikacija za vožnju

Osjetljivo je i pitanje tretiranja sinkopa u novom Pravilniku, kaže prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić, kardiolog na KBC-u Sestara milosrdnica. Na engleskom ih nazivaju black out (zamračenje), a to je kratkotrajni gubitak svijesti do kojeg može doći zbog različitih razloga (srčanih, neuroloških, hipoglikemije). Black out je zdravstveni problem koji najviše utječe na sposobnost vozača, a najčešće onaj kardiološki uzrokovan, kaže prof. Pintarić.

- Prema Pravilniku stanje aortne stenoze (suženja zaliska) kontraindikacija je za vožnju ako je u pitanju težak oblik ili ako su prisutne sinkope. No, ako sinkopa nema, osoba po Pravilniku može voziti - navodi prof. Pintarić. - To je diskutabilno, jer se situacija između pregleda lako može promijeniti, a i pitanje je koliko često će MUP tražiti preglede za takve pacijente.

Educirani pacijenti bolje kontroliraju bolest: Mjerenje šećera prije vožnje

Oko 50 posto dijabetičara nema zadovoljavajuću kontrolu bolesti, a uz dosljedno provođenje suvremenih terapija i praćenje bolesti to bi trebalo biti moguće – ističe dijabetologinja prim. dr. sc. Dragica Soldo Jureša. - Svaki bi dijabetičar trebao prije vožnje izmjeriti šećer, vrijednost bi trebala biti oko 7; ako je niža treba uzeti bombon glukoze, pričekati pola sata da se vrijednosti poboljšaju, pa tek onda voziti. No, nisu svi tako odgovorni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 01:10