VELIKO ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU POKAZALO ZABRINJAVAJUĆE PODATKE Hrvati od karcinoma umiru puno više nego ostali Europljani, najviše od jedne vrste raka

Nedavno objavljeno istraživanje OECD-a o zdravlju u Europi pokazalo je zabrinjavajuće podatke o broju Hrvata koji umiru od karcinoma s obzirom na europski prosjek.

Naime, U 2013. godini više od milijun i 300 tisuća stanovnika Europske Unije umrlo je 2013. od raka, a najviše stope smrtnosti su upravo u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Danskoj, gdje od raka umire najmanje 10 posto više ljudi od europskog prosjeka.

Najniže stope smrtnosti od raka su pak na Cipru, u Finskoj, Švedskoj i Španjolskoj - i to najmanje 10 posto niže od prosjeka EU.

Karcinom je drugi uzrok smrti u članicama Europske unije, odmah nakon kardiovaskularnih bolesti, i čini 26 posto svih smrtnih slučajeva u 2013. godini, otkrilo je istraživanje Health at a Glance: Europe 2016 (Zdravlje na prvi pogled: Europa 2016).

Istraživanjem su obuhvaćene i ostale bolesti, poput dijabetesa, astme, demencije gdje po rasprostranjenosti Hrvatska spada u europski prosjek, ali i spolne bolesti koje su u Hrvata, za razliku od ostalih stanovnika EU, na minimumu.

Hrvati, pokazuje istraživanje, više od prosjeka umiru od karcinoma pluća, debelog crijeva i dojke. Ipak, kada se radi o novim slučajevima oboljelih od karcinoma, držimo prosjek - najviše ih je u Njemačkoj i Francuskoj, a najmanje novih slučajeva prijavljeno je u Albaniji i Grčkoj.

Od karcinoma umire više muškaraca nego žena, a glavni uzrok oboljenja je pušenje. Naime, u Hrvatskoj muškarci puše puno više od europskog prosjeka, pokazalo je istraživanje, a zabrinjavajuć podatak jest i da 15-godišnjaci u Hrvatskoj puše uz bok Bugarima i Grcima, najviše u Europi.

Velika stopa je i kod ispijanja alkoholnih pića - 15-godišnjaci u Hrvatskoj priznaju kako su se napili minimalno dva puta u životu. Odrasli pak popiju prosječno 12 litara alkohola po osobi godišnje, dok je europski prosjek 10 litara godišnje.

Ono što je zanimljivo jest da hrvatska vlada jako malo ulaže u zdravlje svojih građana, a ulaganje se drastično smanjilo od 2009. do 2015. godine, otkako je zemlju zahvatila gospodarska kriza, u odnosu na period od 2005. do 2009. godine.