FOTO Veličanstvena šetnja po Mjesecu uzbudila je cijeli svijet: 'Moja slava istodobno je bila Božji blagoslov, ali i pravi pakao'

Toga dana, 21. srpnja 1969. godine, u našem domu u šumariji u Dvoru na Uni bilo je mnoštvo ljudi i vladalo je veliko uzbuđenje.

- Ljudi su se noćas spustili na Mjesec - rekao je moj tata i zatim mi pokazao jednu staru knjigu iz astronomije u kojoj su bile slike Sunca, Mjeseca, Zemlje, Marsa...

Moje veliko uzbuđenje

Bila sam tada radoznala šestipolgodišnja djevojčica i potpuno fascinirana pridružila sam se mojim roditeljima i njihovim prijateljima koji su na TV-u gledali jedan od najspekrakularnijih događaja u povijesti: veličanstvenu šetnju američkog astronauta Neila Armstronoga po Mjesecu. Oko milijardu ljudi u svijetu uživo je pratilo prijenos koji je vodio legendarni voditelj Walter Cronkite, dok je na našoj televiziji to komentirao dr. Josip Kotnik.

FOTO Odlazak velikana: U 82. godini umro Neil Armstrong, prvi čovjek koji je kročio na Mjesec!

Toga događaja sjetila sam u subotu navečer, kada sam čula da je u 82. godini preminuo Neil Armstrong, kapetan povijesne NASA-ine misije Apollo 11 i prvi čovjek koji je stupio na Mjesec. Misija, u kojoj su uz Armstronga bili Edwin Buzz Aldrin i Michael Collins, lansirana je 16. srpnja 1969. godine, a u Mjesečevu je orbitu stigla nakon 76 sati leta. Collins je ostao u komadnom modulu dok su se Armstrong i Aldrin prebacili u modul Orao, koji je sletio na površinu Mjesečeva Mora tišine 20. srpnja u 21.17 prema našem vremenu. Nakon večere krenuli su u šetnju.

Dva sata i 19 minuta

“U redu, sad ću se odmaknuti od Orla. Ovo je mali korak za čovjeka, ali divovski za čovječanstvo”, rekao je Armstrong, kojem se u šetnji zatim pridružio Aldrin. Ubrzo im se iz Bijele kuće javio predsjednik Richard Nixon, prenoseći izraze ponosa američke nacije. Armstrong i Aldrin hodali su Morem tišine 2 sata i 19 minuta, prikupili kilograme kamenja i ponovno ušli u Orao da bi se nakon 21 sata boravka na Mjesecu vratili u komandni modul, gdje ih je čekao Michael Collins, “najusamljeniji čovjek na svijetu poslije Adama”. Prethodno su dvojica astronauta na Mjesecu ostavila tragove svog boravka, uključujući i ploču na kojoj piše: “Ovdje su ljudi s planeta Zemlje stavili nogu na Mjesec 21. srpnja. Došli smo u miru, u ime cjelokupnog čovječanstva.” Nakon svečanog dočeka u SAD-u trojica astronauta su krenula na 45-dnevnu turneju po svijetu te se u Beogradu susreli i s predsjednikom Titom.

Zaljubio se u avione

“Naša je slava istodobno bila blagoslov i pakao”, rekao je jednom prigodom Armstrong. Rođen je u Ohiju 1930. godine, a njegov je otac bio državni revizor. Kao šestogodišnji dječak zaljubio se u avione, a letjeti je počeo učiti već kao 15-godišnjak. Njegov studij aeronautike na Sveučilištu Purdue prekinuo je Korejski rat, u kojem je sudjelovao kao borbeni pilot. Tek rođenom Programu Apollo pridružio se 1962. godine, ne sluteći da će baš on biti čovjek koji će ispuniti obećanje predsjednika Johna F. Kennedyja da će Amerikanci biti prvi ljudi na Mjesecu.

Nakon napuštanja Programa Apollo, koji je skončao “budžetskom smrću” 1972. godine, Neil Armstrong odbio je niz primamljivih poslovnih ponuda. Vratio se u Ohio, gdje je prihvatio poziciju profesora aeronautike na Sveučilištu Cincinnati te kupio farmu. Njegova prva supruga Janet s kojom je imao dvojicu sinova i kći koja je umrla kao djevojčica, jednom je prilikom rekla da je Neilu bilo neugodno zbog slave koju je uživao.

Skroman i snažan

“Osjećao se krivim jer je smatrao da je njegov uspjeh rezultat napora desetaka tisuća ljudi”, rekla je Janet Armstrong. Slično ga je opisao i Mike Vucelic, projektni menadžer misije Apollo 11, porijeklom iz Hrvatske.

Ipak, Neil Amstrong nije bio samo američki junak nego planetarna ikona.

Uzbuđenje kao toga dana osjetim svaki put kad pripadnici vrste Homo sapiens smanje granice našeg neznanja, bilo da otkriju novi lijek, Božju česticu ili uspješno spuste rover na Mars. Neka ti je vječna slava, Neil Armstrong!