PRONAĐENI NAJSTARIJI TRAGOVI ŽIVOTA NA ZEMLJI Novi fosili su čak 220 milijuna godina stariji

Geolozi su na Grenlandu otkrili dokaze života starog više od 3,7 milijardi godina. Ako se nalaz pokaže točnim, značit će da se radi a najstarijim fosilima ikad nađenim što će uvelike promijeniti dosadašnje shvaćanje o porijeklu života na Zemlji, piše New York Times.

Stručnjaci sada debatiraju jesu li pronađene strukture biogene ili su nastale nekim drugim prirodnim procesima. Ako su biogene, velika starost fosila komplicira zadatak rekonstrukcije evoluciju života od kemikalija prirodno prisutnih u ranoj Zemlji. To ostavlja relativno malo vremena evoluciji da odradi posao i čitav proces smješta bliže vremenu kad je Zemlja bila bombardirana brojnim asteroidima.

Fosili su otkriveni prije četiri godine, no informacije o njima su objavljene tek sada jer je tim istraživača predvođen doktorom Allenom P. Nutmanom s australskog sveučilišta Wollongong, želio izvršiti dodatne provjere.

Pronađeni fosili pronađeni su u prastaroj stijeni koja je donedavno bila prekrivena visokim slojem snijega. Stijena je dio pojasa zvanog Isua koji ima geološku starost između 3,8 i 3,7 milijuna godina. Istraživači su i prije znali da u pojasu Isua postoje kemijski spojevi koji upućuju na život, no dosad su mislili da su se ti živo0tni oblici formirali prirodnim procesima.

Novi fosili prve su vidljive strukture Isua stijena. Pretpostavlja se da se radi o stromatolitima, slojevima sedimenta koje čine zbijene zajednice mikroba koje obično obitavaju u plitkim vodama.

'Pronađeni fosili su oko 220 milijuna godina starijih od fosila koji su se dosad smatrali najstarijima i predstavljaju dokaze o najstarijem mikrobiotskom životu na Zemlji', kaže Gerald Joyce, stručnjak za porijeklo života na institutu Scripps u La Jolli u Kaliforniji.

Doktor Nuttman dodaje kako su šanse da se ikada pronađu još stariji fosili sada izuzetno male. Naime, stijene iz ovog perioda vrlo su rijetke je su sve bile spržene tijekom razdoblja velikih vrućina na Zemlji kad su se formirale prve planine, pa su na taj način uništeni i svi fosili.

I veći dio Isua stijena doživio je sličnu sudbinu, a tek je mali sada otkriveni dio izbjegao visoke temperature te sada pruža uvid u same početke života na Zemlji.

Stijena sadrži nekoliko mali stožaca visokih četrdesetak centimetara koji u sebi imaju slojevitu strukturu koja podsjeća na trake sedimenta kojeg su oblikovale kolonije mikroba koji tvore današnje stromatolite.

No prije konačne interpretacije i prihvaćanja teze koju predlaže doktor Nuttman, može se očekivati još puno diskusije. Ukoliko se pokaže točnim tvrdnja da se i u slučaju Isua stijena radi o stromatolitima, kako je riječ o već prilično razvijenim organizmima, značilo bi da je njihov razvoj počeo puno ranije, vjerojatno u fazi Hadija dok se Zemlja još formirala od krhotina koje su kružile oko Sunca, prije nekih 4,46 milijardi godina.