ZNANSTVENICI NAŠLI ZAMJENSKI SUNČEV SUSTAV? Otkrili 7 egzoplaneta velikih kao Zemlja, 3 u potencijalno naseljivoj zoni, na nekima možda ima i života

Međunarodna skupina znanstvenika otkrila je sustav od sedam egzoplaneta velikih kao naša Zemlja. Tom otkriću, objavljenom u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, bila je posvećena i današnja konferencija za medije američke svemirske agencije NASA.

Koristeći svemirske i teleskope na Zemlji, znanstvenici su otkrili sedam egzoplaneta kako prolaze ispred njihove matične zvijezde poznate po imenu TRAPPIST-1. Riječ je o zvijezdi koja je od nas udaljena samo 40 svjetlosnih godina, a nalazi se u sazviježđu Vodenjaka. TRAPPIST 1 jest tzv. ultrahladni patuljak: to je zvijezda koja ima samo osam posto Sunčeve mase, tek je malo veća od Jupitera te mnogo hladnija i crvenija od Sunca. Tri od sedam netom otkrivenih planeta nalaze se u potencijalno naseljivoj zoni i mogli bi na svojoj površini imati oceane s vodom, što povećava mogućnost nastanka života u tom zvjezdanom sustavu.

Otkriće je predstavilo petero znanstvenika koji su sudjelovali u projektu: Thomas Zurbuchen, Michael Gillon, Sean Carey, Sara Seager i Nikole Lewis.

'Svaki dan mijenjamo ljudske živote. Tri od sedam otkrivenih planeta mogli imati vodu na površini i uz prave atmosferske uvjete mogli bi biti naseljivi. Ovo je prvo takvo otkriće. Ovo je velik korak prema pronalasku odgovara na pitanje koje je intrigiralo mnoge - jesmo li sami u svemiru? Jako sam uzbuđen zbog toga', rekao je Zurbuchen i dodao da je površina planeta vjerojatno puno ljepša nego što su je oni prikazali na ilustracijama.

Gillon je dodao da se s jednog planeta pruža prekrasan pogled na druge planete, i to ne samo kao na svjetlosne točkice, nego otprilike kao što mi sa Zemlje vidimo Mjesec. Lewis je iznosila podatke o atmosferi koje su dosad mogli saznati, a na pitanje koliko bismo dugo trebali putovati do tamo, rekla je: 'Kad bismo mogli putovati brzinom svjetlosti, trebalo bi nam 39 godina, no raketom bi nam trebalo preko 40 milijuna godina...' Carey je ovo nazvao najuzbudljivijim otkrićem ikad.

Zlatna era otkrića

- To je nevjerojatan planetarni sustav: ne samo zato što smo otkrili tako puno planeta nego i zato što su svi iznenađujuće svojom veličinom slični Zemlji - izjavio je voditelj studije Michael Gillon iz Instituta STAR Sveučilišta Liege u Belgiji.

Gillon i njegovi kolege već su u svibnju 2016. godine u Natureu objavili otkriće ultrahladnog patuljka TRAPPIST 1 i tri egzopalenta oko njega. Pritom su koristili belgijski teleskop TRAPPIST (Transiting Planets and PlanetesImals Small Telescope) koji se nalazi u opservatoriju Južnog europskog opservatorija (ESO) u La Silli u Čileu. No, tragom toga otkrića nastavili su opservacije i pomoću VLT-a (Very Large Teleskope), najvećeg optičkog teleskopa u svijetu koji se nalazi u ESO-ovu opservatoriju u Parnalu u Čileu. Pridružili su im se i kolege iz NASA-e koji su pridodali opservacije do kojih se došlo pomoću svemirskog teleskopa Spitzer (radi u infracrvenom dijelu spektra). Tako je naposljetku potvrđeno otkriće sedam planeta oko ultrahladnog patuljka; TRAPPIST-1 b, c, d, e, f, g i h.

- Pitanje života u svemiru statističko je pitanje. Dosad smo o vjerojatnosti života u svemiru mogli samo nagađati. Ipak, danas živimo u razdoblju kada zahvaljujući brzom tehnološkom napretku, razvoju sve osjetljivijih instrumenata i metoda analize podataka, o ovakvim pitanjima više ne moramo samo nagađati.

Mogućnost života

Otkriće čak triju planeta u habitabilnoj zoni ovog ultrahladnog patuljka u našem susjedstvu, osim što je samo po sebi vrlo atraktivno i tehnološki zahtjevno otkriće, vrlo je važno i sa statističkog aspekta, s ciljem odgovora na pitanje vjerojatnosti života u svemiru - rekao je Stefan Cikota, doktorand astrofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Najbliži Zemlji

Od 1995. godine, kada su Didier Queloz i Michel Mayor sa Sveučilišta u Ženevi otkrili prvi planet izvan Sunčeva sustava, do danas je potvrđeno otkriće više od 3500 egzoplaneta. Iako većinu dosad otkrivenih egzoplaneta čine plinoviti divovi poput Jupitera, posljednjih je godina otkriveno i nekoliko desetaka onih koji su slični Zemlji. Krajem kolovoza prošle godine veliko uzbuđenje izazvalo je otkriće egzoplaneta Proxima b, najbližeg nam dosad otkrivenog “Zemljinog blizanca”. Proxima b je stjenovito svemirskom tijelo oko 1,3 puta veće od Zemlje, a kruži oko zvijezde Proxima Centauri koja je od nas udaljena samo 4,2 svjetlosne godine.