Kad čovjek dugo leži u krevetu, atrofirat će mu mišići i kasnije će imati problema s kretanjem. Slično se događa i s našim mozgom – kad ga ne upotrebljavamo, on ‘truli‘ i više ne radi onako dobro kako bi trebao. I to je poznata stvar. No ono što se dosad nije znalo jest to koliko mozgu zapravo vremena treba da uđe u ‘ler‘ način rada, odnosno minimalan rad kad netko, ili nešto, preuzme njegov posao. Na primjer, umjetna inteligencija.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevici, od pisanja poruka i rješavanja matematičkih zadataka do sastavljanja poslovnih mailova i školskih zadaćnica. No novo istraživanje sugerira da pretjerano oslanjanje na AI možda ima ozbiljnije posljedice nego što mislimo. I to puno brže nego što bismo očekivali.
Almira Osmanović Thunström izmislila bolest, nasjeli i Gemini i ChatGPT, ali i ugledni časopisi
Znanstvenici sa Sveučilišta Carnegie Mellon, Massachusetts Institute of Technology (MIT), Sveučilišta Oxford i Sveučilišta Kalifornija, proveli su eksperiment koji pokazuje da već nakon desetak minuta korištenja AI alata ljudi počinju gubiti sposobnost samostalnog rješavanja problema.
U istraživanju su sudionici bili podijeljeni u dvije skupine. Jedni su zadatke iz matematike i razumijevanja pročitanog teksta rješavali samostalno, dok je druga skupina imala pomoć chatbotova temeljenih na modelu OpenAI GPT-5. Međutim, usred testiranja istraživači su iznenada ukinuli AI pomoć.
Rezultati su bili prilično zabrinjavajući.
Sudionici koji su se prethodno oslanjali na umjetnu inteligenciju gotovo su odmah počeli ostvarivati lošije rezultate. Njihova uspješnost pala je za oko 20 posto u odnosu na one koji su od početka radili bez pomoći AI-ja. Osim toga, znatno češće su preskakali pitanja umjesto da makar pokušaju sami pronaći rješenje.
Isti obrazac pojavio se i kod matematičkih zadataka i kod zadataka čitanja s razumijevanjem. Prema istraživačima, problem nastaje u trenutku kada se ljudi naviknu da AI “odrađuje teži dio posla”, zbog čega postupno gube motivaciju za samostalno razmišljanje i analiziranje problema.
Samo ove godine Europa će potrošiti 53,8 milijardi eura na gradnju data centara, evo gdje se nalaze
Zanimljivo je da nisu svi korisnici AI-ja prošli jednako loše. Oni koji su umjetnu inteligenciju koristili kao pomoćnog mentora – primjerice za savjete, smjernice ili dodatna objašnjenja – pokazali su bolje rezultate nakon što je pomoć uklonjena. Najgore su prošli ispitanici koji su jednostavno prepisivali gotova rješenja bez ikakvog vlastitog angažmana.
Istraživači upozoravaju da bi ovo moglo postati ozbiljan problem u obrazovanju i na radnim mjestima, osobito u okruženjima gdje su kritičko razmišljanje i sposobnost samostalnog zaključivanja ključni. Ako ljudi sve više prepuštaju razmišljanje umjetnoj inteligenciji, postoji opasnost da dugoročno oslabe upravo one mentalne vještine koje su potrebne za učenje i rješavanje složenih problema.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....