VELIKO ISTRAŽIVANJE JUTARNJEG: Što rade i koliko javnog novca primaju 1384 udruge branitelja?

Osim što je Hrvatsku u ratu branilo najmanje 505 tisuća branitelja - prema posljednjim podacima objavljenim prije nego što je u prosincu 2017. godine Registar branitelja postao nedostupan javnosti - našu domovinu i u miru čuva impresivna “vojska” od čak 1384 braniteljskih, stradalničkih i ostalih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Toliko ih je, naime, trenutačno upisano u Registar udruga. Te udruge po svojoj brojnosti i udjelu u financiranju mali su dio cjelokupnog ekosustava poznatog pod kumulativnim nazivom “civilno društvo”. Ipak, tijekom posljednjih godina, uloga aktera, pa i pokretača značajnih političkih i društvenih procesa u Hrvatskoj dovela je udruge proizašle iz Domovinskog rata u fokus interesa šire javnosti, gdje se njihov rad učestalo propitkuje, kritizira, pa i mistificira.

Ključni razlog tome vjerojatno je opća netransparentnost u sustavu civilnog društva, zbog koje građani bez ozbiljnog istraživanja teško mogu dobiti odgovore i na osnovna pitanja o djelovanju braniteljskih i stradalničkih udruga. Koliko ih je zaista aktivno i čime se sve te silne udruge točno bave, tako se ne može sa sigurnošću reći temeljem njezina upisa u Registar udruga, jer to što je neka udruga upisana kao aktivna, u praksi ne znači da je nužno tako. Nadalje, mnoge ni dan-danas nisu usklađene sa Zakonom o udrugama iako je rok za usklađivanje statuta udruga sa zakonom istekao još koncem 2016. godine. To se ne odnosi samo na braniteljske i stradalničke, nego na udruge iz svih kategorija djelovanja - sportskih, ljudskopravaških, hobističkih, gospodarskih, kulturnjačkih...

Koliko je braniteljskih i stradalničkih udruga još uvijek neusklađeno sa zakonom, nije poznato jer takva evidencija nije javno dostupna. Prema najfriškijim podacima (od 30. lipnja) nadležnog Ministarstva uprave, od 52.242 udruge u Hrvatskoj, sa zakonom je usklađeno 31.260 - odnosno 59,8 posto od ukupno upisanih u Registar udruga. Daljnjih 1650 udruga podnijelo je zahtjev za usklađivanjem sa zakonom, ali još čekaju rješenje. Važno je napomenuti da samo takve, usklađene sa Zakonom o udrugama, smiju biti legalno financirane.

Prema službenim podacima Ministarstva uprave, u Hrvatskoj djeluje čak 24.051 pasivnih, de facto mrtvih udruga, koje više od osam godina nisu održale svoje skupštine. Razumno je zaključiti da takvih fantomskih udruga ima i u braniteljsko-stradalničkom kompleksu. Na takav zaključak navodi i slučaj iz Splita. Prema podacima iz Registra udruga, na području tog grada aktivno je 77 braniteljskih i stradalničkih udruga, a u službenom odgovoru iz splitske gradske uprave tvrde nam da na njihovu području djeluje samo njih 36.

- Na području Grada Splita registrirano je 36 udruga branitelja iz Domovinskog rata, od čega su tri udruge stradalnika iz Domovinskog rata - kažu za Magazin Jutarnjeg lista iz Grada Splita.

Aktivni i neaktivni

Odgovor na pitanje zašto je odstupanje od službenih podataka Grada i onih iz Registra udruga tako golemo potražili smo od Zdravka Parčine, voditelja Odsjeka za suradnju s braniteljima i braniteljskim udrugama u Gradu Splitu.

- Nakon što je donesen novi Zakon o udrugama, sve su se udruge trebale preregistrirati, odnosno ukladiti svoje statute sa zakonskim odredbama. Iako su od zadnjeg roka do kada su to trebale učiniti prošle već dvije godine, očito je da to nisu učinile sve. Podatak Grada Splita o 36 braniteljskih udruga realan je broj aktivnih udruga. To su organizacije s kojima mi dugo surađujemo i koje ulaze u naše programe financiranja. Pitanje je djeluju li uopće preostale udruge koje su upisane u Registar udruga - tvrdi Parčina.

Tijekom 2017. godine iz splitskog gradskog proračuna teškog ukupno 869,7 milijuna kuna braniteljske udruge dobile su svaku 68. kunu ili 1,47 posto splitskog budžeta.

- U 2017. putem javnog poziva (za stradalničke udruge) i dva natječaja (za ostale udruge branitelja) sufinancirana je 31 udruga, sa 71 programom ili projektom u ukupnom iznosu od 1,28 milijuna kuna - odgovorili su nam iz splitske gradske uprave. Parčinu smo pitali prema kojem ključu odabiru braniteljske udruge koje financiraju, kako se snalaze u tom moru udruga te kako kontroliraju da novac bude potrošen točno za ono što je programom predviđeno.

- Nakon što odredimo programska područja programa koja planiramo sufinancirati - najčešće se radi o obilježavanju važnih datuma, spomen-ploča i grobova, pomaganju socijalno ugroženih branitelja, sufinanciranju nabavke lijekova i troškova liječenja te pružanju psihosocijalne pomoći - Grad raspiše natječaje. Postoji radna skupina za provođenje natječaja i povjerenstvo za dodjelu sredstava.

U pravilu u tim povjerenstvima za ocjenu kvalitete prijavljenih projekata sjede predstavnici braniteljskih udruga jer oni najbolje znaju što su prioriteti. Član povjerenstva mora se izuzeti od ocjenjivanja kada se radi o projektu za koji se natječe udruga čiji je član. Po izvršenju programa koje smo financirali, gradski službenici rade kontrolu trošenja novca, a radimo i terenske izvide - kaže Zdravko Parčina.

Tvrdi da zloupotreba i nenamjenskog trošenja gradskog novca više nema, ali priznaje da ih je nekad bilo.

- Toga je vjerojatno bilo i prije. Nije bilo kontrole, novac je braniteljskim udrugama dodjeljivan direktno zaključkom gradonačelnika, bez natječaja. Sada su pravila drukčija i danas novac dobivaju samo ozbiljne braniteljske udruge s kojima Grad već dugo surađuje - ističe voditelj Odsjeka za suradnju s braniteljima i braniteljskim udrugama u Gradu Splitu.

I dok Parčina u braniteljskim vodama pliva kao riba, nama je bilo malo teže probijati se kroz šumu udruga iz braniteljsko-stradalničkog kompleksa udruga nastalog nakon rata.

Skupljajući informacije za tekst koji čitate, razgovarali smo s brojnim državnim i gradskim dužnosnicima, pripadnicima raznih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, uspoređivali smo podatke iz Registra udruga s onima iz Registra neprofitnih organizacija, pregledavali i analizirali sadržaj s internetskih stranica udruga i došli do nekoliko zaključaka. Većina braniteljskih i stradalničkih udruga ispunjava zakonsku odredbu prema kojoj se sve udruge moraju upisati u Registar neprofitnih organizacija i predavati im godišnja financijska izvješća. Dok neke udruge vrlo detaljno i redovno to čine, naišli smo i na udruge koje nisu ažurne s predavanjem financijskih izvješća, a ima i onih koje se uopće nisu upisale u taj registar.

Nadalje, dok velike i uglavnom široj javnosti poznate udruge imaju dobro organizirane internetske stranice na kojima možete pronaći iznose i izvore iz kojih se financiraju, programe i aktivnosti koje su provele ili ih upravo provode, čest je slučaj da mnoge druge braniteljske udruge nemaju čak ni svoju web stranicu. Neke u Registru udruga navode e-adrese koje više nisu aktivne ili ih uopće ne navode. Ima čak i ekstremnih primjera nemara nekih braniteljskih udruga koje u Registru udruga nisu navele čak ni svoj OIB. Drugim riječima, tijekom istraživanja, naišli smo vrlo vjerojatno i na fantomske braniteljske udruge.

Došli smo i do zaključka da je nemoguće saznati koliko aktivnih članova ukupno imaju sve udruge proizašle iz Domovinskog rata jer po zakonu su popis članova dužne dati samo nadležnim državnim tijelima, ali ne i javnosti. Također, nemoguće je utvrditi međusobnu isprepletenost članova raznih udruga, kao i moguće istovremeno članstvo u nekoliko različitih udruga jer takvi podaci nisu javno dostupni zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Važan je zaključak našeg istraživanja kompleksa udruga proizašlih iz Domovinskog rata njihov složen hijerarhijski ustroj i komplicirana horizontalna povezanost s drugim braniteljskim udrugama na gradskoj, županijskoj ili državnoj razini kroz formalne ili neformalne koordinacije.

Najveća Hvidra

Najmoćnija, članstvom najbrojnija i politički najutjecajnija braniteljska udruga je Hvidra (Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata), s u Registru udruga upisane su 164 udruge koje su dio nacionalne mreže te snažne organizacije koja u svim svojim ograncima ukupno okuplja, prema procjeni šefa zagrebačke Hvidre Ante Tandare, oko 30 tisuća članova.

Na čelu krovne, “državne” Hvidre je Josip Đakić, s godišnjim budžetom od dva milijuna kuna. Zatim u svakoj od 20 županija i Gradu Zagrebu postoji udruga koja se zove Županijska zajednica udruga Hvidre, koja koordinira rad temeljnih ogranaka Hvidre kojih u cijeloj zemlji ima 123 i sve su pojedinačno upisane u Registar udruga. Pored toga, registrirano je još dvadeset udruga koje u svojem nazivu sadrže pojam “Hvidra”, a bave se uglavnom sportsko-rekreacijskim aktivnostima, poput Pikado kluba invalida “Hvidra-Brod”, Šahovskog kluba “Hvidra Osijek” ili Boćarskog kluba “Hvidra Gromača Dubrovnik”.

Razloge brojnosti ogranaka, djelatnost, princip financiranja i hijerarhiju državne mreže Hvidre, u razgovoru za Magazin objasnio je Marko Klasan, predsjednik Županijske zajednice udruga Hvidre Sisačko-moslavačke županije, u kojoj djeluje ukupno 11 gradskih i općinskih udruga Hvidre.

- Postoji državna Hvidra, sve županije imaju krovnu zajednicu udruga te temeljne gradske i općinske ogranke. Temeljni ogranci imaju svoje programe, organiziraju komemoracije, obilježavaju važne obljetnice, organiziraju sportske igre, imaju programe psihosocijalne i liječničke pomoći. Imamo čak i liječničke timove iz Popovače i Kutine. Temeljni ogranci javljaju se na natječaje koje raspisuju gradovi, županije i država, a mi u krovnim županijskim zajednicama koordiniramo njihov rad, pomažemo im u pisanju programa i slično. Temeljne udruge Hvidre imaju svoje članstvo, a krovnu županijsku zajednicu, koja je također udruga, čini devet pravnih osoba - govori Klasan. Objasnio je i vezu “državne” s 21 županijskom Hvidrom.

- Sve naše zaključke i prijedloge s terena prosljeđujemo u državnu Hvidru. Tamo se svi ti naši prijedlozi analiziraju i onda se donesu zaključci s kojima nastupamo zajednički na razini svih udruga Hvidre prema Ministarstvu branitelja i Vladi - kaže Klasan i dodaje da u njegovoj županiji imaju ukupno 1400 članova.

“Tu smo svi desničari”

Priznaje da bi braniteljske udruge bile efikasnije da ih je manje, ali napominje da živimo u demokraciji - pa ne možemo imati jednu jedinu braniteljsku udrugu kao što je nekad bio SUBNOR. Iako je član HDZ-a, u politiku se, tvrdi, više ne miješa, a bez obzira na različitu stranačku pripadnost članova Hvidre kaže da dobro funkcioniraju jer su svi desničari.

- Suradnja jako dobra. U Hvidri su sve desni ljudi, nisu lijevi. Znate kako to ide - tvrdi Klasan.

Njegov kolega Ante Tandara, čelnik Hvidre Grada Zagreba, koja ispod sebe ima još 9 temeljnih, “kvartovskih”, udruga Hvidre, tvrdi da bi za branitelje bilo bolje kad bi bili organizirani u manji broj udruga, ali kaže da je lako razumjeti brojnost braniteljskih i stradalničkih udruga.

- HV je imao više od 700 svojih ratnih postrojbi, a obilježavanje obljetnica svake od tih postrojbi organizira udruga te brigade. One su i osnovane kako bi mogle organizirati svoje obljetnice, turnire u čast poginulih suboraca te da se mogu okupiti i razmijeniti neke informacije. Zatim imate branitelje koji žele biti članovi neke udruge, ali ne mogu biti u Hvidri jer nisu vojni invalidi. Pa imate pripadnike gardijskih brigada koji se okupljaju svaki u svojoj udruzi... Možda nije dobro da imate oko 800 braniteljskih udruga, ali meni više smetaju udruge koje ne rade svoj posao nego njihova brojnost - naglašava Tandara.

Iz Domovinskog rata proizašle su i brojne udruge koje ne okupljaju bivše vojnike - poput udruge nestalih, udovica, roditelja poginulih branitelja...

Neke od njih također su hijerarhijski ustrojene na državnoj razini. Tako je, primjerice, Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata krovna organizacija koja okuplja članove iz još 11 županijskih udruga.

Šest udruga koje se primarno bave pitanjima nestalih organizirano je na državnoj razinu u posebnu udrugu - Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Ta se udruga financira primarno iz programa koje raspisuju Ministarstvo branitelja i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a lani je iz tih izvora dobila ukupno 623 tisuće kuna.

- Savez okuplja šest udruga i jedina je u Hrvatskoj krovna organizacija udruga koje se temeljno bave pitanjem nestalih osoba. Naša osnovna zadaća, naš cilj, baš kao i svi naši projekti i programi usmjereni su na rješavanje tog problema. Pored nas postoji i Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata s kojom blisko surađujemo. Oni okupljanju udruge na županijskim razinama, ima ih ukupno jedanaest. Bave se i pitanjima nestalih u Domovinskom ratu, ali njima to nije primarni zadatak. Oni se bave svim aspektima civilnog stradavanja u ratu - objašnjava Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

Ne šalju izvještaje

Udruge proizašle iz Domovinskog rata najvećim se dijelom financiraju javnim sredstvima - novcem iz državnih, županijskih, gradskih i općinskih proračuna - te od javnih komunalnih poduzeća i tvrtki u državnom vlasništvu.

Jedino mjesto na kojem se mogu pronaći zbirni podaci o svim izvorima i iznosima kojima se financiraju organizacije civilnog društva iz javnih izvora jest godišnje izvješće koje priprema i objavljuje Ured za udruge Vlade RH. Posljednje je objavljeno izvješće za 2016. godinu.

Sve braniteljske i stradalničke udruge tijekom 2016. godine iz javnih izvora dobile su ukupno 48,168 milijuna kuna.

Od svih tijela državne uprave (Vladini uredi, ministarstva...) braniteljske i stradalničke udruge dobile su 22,3 milijuna kuna, od županija 6,097 milijuna, Grada Zagreba 3,281 milijuna, svih ostalih gradova 9,5 milijuna, od općina 2,819 milijuna, od državnih tvrtki 2,213 milijuna kuna...

Zatim su tu još sredstva Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koja je institucionalnu podršku kroz svoje programe pružila i udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Tijekom 2016. godine braniteljske i stradalničke udruge dobile su ukupno 1,596 milijuna kuna.

No, treba naglasiti da navedenih 48,168 milijuna kuna koje su tijekom 2016. dobile udruge proizašle iz Domovinskog rata vjerojatno nije konačan stvarno isplaćen iznos koji su dobile iz javnih izvora. Naime, u godišnjem izvješću Ureda za udruge naglašeno je da su sve organizacije civilnog društva u 2016. godine iz javnih izvora na nacionalnoj i lokalnim razinama ukupno dobile 1,742 milijarde kuna, ali je Ured istovremeno i upozorio da su zatražili izvješća 2877 davatelja sredstava, od čega je samo njih 1395 (manje od 50 posto) dostavilo popunjena detaljna izvješća i upitnike. Najaljkavija su bila javna poduzeća i jedinice lokalne samouprave - gradovi te posebno općine.

Stoga je jasno da su sve udruge koje djeluju u Hrvatskoj tijekom 2016. dobile više od spomenutih 1,742 milijarde kuna. Kako doznajemo, neslužbene procjene nadležnih državnih tijela govore da je stvaran iznos javnih sredstava dodijeljen tijekom 2016. iznosi čak dvije milijarde kuna.

Koliki nered vlada u sustavu financiranja organizacija civilnog društva, pa tako i svih udruga, govori i činjenica da Ured za udruge još uvijek nije uspio objaviti izvješće o financiranju za 2017. godinu zbog problema sa skupljanjem informacija.

Izdašni Sinj

- Dodatni izazov u novom načinu prikupljanja i obrade podataka bila je (ne)spremnost službenika u tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i regionalne samouprave i zaposlenika u javnim trgovačkim društvima, zajednicama tehničke kulture, športskim, vatrogasnim i turističkim zajednicama da surađuju u ovakvom načinu izvještavanja - piše u izvješću Ureda za udruge Vlade RH.

Upite o iznosima kojima su financirali rad braniteljskih i stradalničkih udruga tijekom 2017. godine Jutarnji list poslao je na adrese petnaestak gradova i prema ministarstvima. Iz odgovora koje smo do zaključenja ovog broja dobili jasno je da je najveći državni pokrovitelj kompleksa udruga proizašlih iz Domovinskog rata Ministarstvo branitelja, koje im je tijekom prošle godine isplatilo ukupno 18,348 milijuna kuna.

Od gradova, očekivano, najizdašniji prema braniteljskim udrugama bio je Zagreb koji im je lani iz gradskog proračuna isplatio ukupno 3,058 milijuna kuna.

Grad Split svojim je braniteljskim i stradalničkim udrugama isplatio 1,28 milijuna kuna, dok su Rijeka i Osijek bili štedljiviji s iznosima od 176 odnosno 208 tisuća kuna.

Maleni Sinj svojim je braniteljskim udrugama isplatio čak 450 tisuća kuna tijekom lanjske godine.