‘Mi smo ljudi s naslovnica Zagorkinih romana za sasvim novu generaciju!’

Ime zagrebačkog heavy metal benda AngelSeed možda vam ništa ne znači, ali njihova lica baš su vam nekako poznata. Kao da ste ih već negdje vidjeli, ali ne možete se sjetiti gdje. Teško vam ih je smjestiti. Evo male pomoći - Gordana.

- Gordana? - pitate se.

Da, vrhunac Zagorkina književnog opusa i ujedno njezino najopsežnije djelo u čak 12 svezaka čije naslovnice u izdanju Jutarnjeg lista krase upravo fotografije članova AngelSeeda.

Radi se o bendu koji je svoj izričaj pronašao u heavy metal osnovi, kojoj uglavnom svi članovi benda pripadaju. Kombiniraju goth-liriku, dionice klasične glazbene izvedbe poput gudala i zborova, pa i osebujne folk instrumente, na primjer frule. Kao rezultat žele postići potpuno svjež pristup metal glazbi s utjecajem gotha, powera, thrasha, sympha.

Plijene pažnju

AngelSeed čini šestero darovitih ljudi, od akademski obrazovanih do prekaljenih u višegodišnjem sviranju u raznim bandovima, a to su Damir Marijan - Maras koji svira ritam gitaru, Siniša Antunović - Medo na bas-gitari, bubnjar Jure Baljak, zatim solo gitarist Juraj Birin, klavijaturist Jurica Bažant i pjevačica Ivana Anić - Lara, izuzetnog raspona glasa, koja plijeni pažnju ne samo izvedbom nego i svojom pojavom.

- Mi nekako volimo reći da ovaj band praktički postoji od trenutka kada smo svi zajedno odlučili da našu glazbu uzdignemo na viši nivo i uložimo maksimum svog vremena, novca i kreacije u nešto što nam se čini perspektivnim, a istovremeno nam, što je možda još i važnije, donosi puno zadovoljstva, zabave i iskustva u poslu vezanom uz glazbu. Ako to stavimo u neki timeline, ozbiljno postojanje banda brojimo od dogovora da se album snima u inozemstvu, iako band teoretski postoji puno duže - objasnio je član AngelSeeda Damir Marijan - Maras.

Za potrebe snimanja prvog albuma proveli su mjesec i pol u Švedskoj, u dva navrata, i mnogo vremena u studiju u Samoboru.

Najesen album

Zbog financija, a i složenosti materijala, kompletan proces se malo odužio, ali najesen napokon očekuju finalizaciju albuma. Materijal ima 16 pjesama koje se mogu povezati u svojevrsni koncept, ali istovremeno se mogu promatrati i kao zasebne priče. Tekstovi odražavaju misli i stavove članova AngelSeeda prema životu i smrti, ljubavi, idolima, željama, savjesti, ali i slabostima svojstvenim svakom pojedincu, kroz poveznicu s fantazijom, koja uključuje likove, ali i svjetove iz paralelnih dimenzija.

Stoga i ne čudi što su se našli upravo na naslovnicama Zagorkina bezvremenskog djela punog akcije, ljubavnih zapleta, politike, domoljublja, spletki i stalne neizvjesnosti što će se dogoditi na sljedećoj stranici.

Teški oklopi

S Igorom Kelčecom, fotografom, ilustratorom i dizajnerom naslovnica koji je do sada odradio 31 naslovnicu za Zagorku u izdanju Jutarnjeg lista, spojila ih je zajednička prijateljica koja se u prošlogodišnjim izdanjima također našla na dvije naslovnice. Lara Anić, pjevačica AngelSeeda, poželjela je fotografije tog pomalo fantastičnog stila za prezentaciju svog benda, a Igoru je vrlo brzo sinulo kako bi dugokosi i bradati članovi benda odlično ilustrirali srednjovjekovne prizore iz Zagorkine “Gordane”.

- Oni doista izgledaju pomalo srednjovjekovno s tim pustopašnim kosama i bradama jer to je sastavni dio ikonografije heavy metala kao i uronjenost u srednji vijek. Tada sam shvatio da je i Lara približno onakva kakvom Zagorka opisuje Gordanu - stasita, kestenjaste kose, okruglih očiju... Zaključio sam da bi to bila odlična fora jer ne znam ima li ijedan, čak i planetarno popularan bend 12 naslovnica neke knjige - opisao je početak ove zanimljive suradnje Kelčec.

Kako bi naslovnice što bolje prikazale vrijeme u kojem se odvija radnja ovog djela, Damir, Siniša, Jure, Juraj i Jurica tijekom snimanja transformirali su se u prave srednjovjekovne ratnike u teškim oklopima, dok je Lara pred objektivom savršeno utjelovila glavnu junakinju Gordanu.

- Snimanja su trajala prosječno 6 do 8 sati. Ovisilo je o tome kakvu je ideju imao Igor i koliko smo mi vješti u presvlačenju i transformiranju. Treba napomenuti da oklop može imati i više od 20 kilograma i da ga je vrlo teško obući. A tome još treba pribrojiti i vrijeme potrebno za šminkanje.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg