KAKO ŽIVE HRVATSKE OBITELJI Ne živimo zajedno i još nismo u braku. Naša je veza sjajna

Kredite nemaju i neće ih podizati jer u njih ne vjeruju. Živjet će, kažu, u unajmljenom stanu, a auto će kupiti tek ako im postane krajnje nužan. On je iz Splita, ona iz Osijeka, oboje su zaposleni, a upravo se spremaju na putovanje po Galapagosu, gdje će između ostalog roniti s morskim psima.

Sve što zarade čuvaju za ovakve avanture.

Odmah nakon upoznavanja postalo je očito da Sonja Urošević (28) i Mosor Prvan (32) nisu tipičan hrvatski par. Iako za domaće prilike zarađuju sasvim solidno, oko 13 tisuća kuna mjesečno, malo od toga troše na luksuz. Ona mu je naredila da zaručnički prsten koji je lani birao ne smije biti skuplji od 50 eura.

- Materijalno nam nije toliko bitno, sve čuvamo za putovanja. Ta nas iskustva onda hrane mjesecima poslije - kaže Mosor.

Razgovaramo putem Skypea; Sonja se javila iz Slavonije, a Mosor iz Dalmacije, a tako, zbog poslova koji ih razdvajaju, komuniciraju otkad su zajedno.Daljine ih nisu razdvojile pa su ponosni da nikad nisu bili razdvojeni dulje od četiri tjedna. Čuju se svaki dan.

Najljepši ured na svijetu

Inženjeri su biologije i upoznali su se na zagrebačkom PMF-u, koji su oboje završili.

Sonja već dvije godine radi kao voditeljica grupa u australskoj putničkoj agenciji Intrepid Travel te zarađuje oko deset tisuća kuna mjesečno kad je sezona. On pak radi u nevladinoj ogranizaciji Sunce. Riječ je o stručnoj udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj koja radi na projektima na Brijunima, Kornatima, Lastovu i Mljetu. Zarađuje oko 5500 kuna mjesečno i, kao ronioc, ima vjerojatno najljepši ured na svijetu.

Baza za putovanja

Njih dvoje službeno još nisu obitelj iako ju žele i planiraju zasnovati, baš kao i velika većina Hrvata koji u svim relevantnim istraživanjima unatrag 20 godina upravo obitelj stavljaju na prvo mjesto - ispred novca, stanova i automobila.

Svoje vjenčanje Sonja i Mosor zakazali su za kolovoz iduće godine i to samo kod matičara, jer su oboje agnostici. Ne mogu se poistovjetiti ni s jednom svjetskom religijom iako je Sonja zbog okoline u kojoj je odrastala primila sve sakramente. Mosor u šali kaže da se na popisu stanovništva u rubrici vjeroispovijest trebao izjasniti kao hajdukovac.

Oboje žele djecu i njihova će stoga odrastati u obitelji s ocem i majkom koji su vezani uz djedove i bake, a u takvom modelu trenutno odrasta 85 posto djece u Hrvatskoj. No, statistike pokazuju da se već sada svako šesto dijete rađa izvan braka, a otprilike isti udio djece živi samo s jednim roditeljem, što je triput više nego prije 40 godina.

Hrvatska obitelj se, to je sigurno, ubrzano mijenja i sve je manje sklopljenih brakova, razvodi su u porastu, a broj rođenih opada. U zemlji je 1972. godine, primjerice, na 4,47 milijuna stanovnika rođeno 66.000 djece, a umrlo je bilo 47.881. No, lani je na 4,26 milijuna Hrvata rođeno samo 41.700 djece, a umrlo je 10.000 građana više.

Također, u Hrvatskoj je ‘72. sklopljeno 37.779 brakova, a zabilježeno je 5500 razvoda, dok je lani, 40 godina kasnije, sklopljeno malo više od njih 20 tisuća. Ovu ćemo godinu stoga vrlo vjerojatno pamtiti po tri neslavna rekorda: broj brakova prvi će put pasti ispod 20 tisuća, broj razvoda premašit će šest tisuća, a prvi put će se roditi manje od 40 tisuća djece.

Jednom kad stupe u brak, Mosor i Sonja će se preseliti u Zagreb, gdje će unajmiti stan. Onda, za otprilike dvije godine, planiraju dobiti prvo dijete, a slažu se da bi najradije imali troje djece. Njihovi planovi vezani uz brak i djecu približno se uklapaju u hrvatski statistički prosjek prema kojem se Hrvati vjenčavaju sve kasnije, žene rađaju kasnije i imaju sve manje djece.

Kad se jednom uda, Sonja će imati 28 godina, a prosječna dob žene pri stupanju u brak je, prema podacima iz Državnog zavoda za statistiku, 27,6 godina. Zanimljivo je da su 1970. žene u brak u Hrvatskoj stupale šest godina mlađe. Mosor će na dan vjenčanja navršiti 33 godine, a statistički prosjek za muškarca sada je 30,4 godine; 1970. je bio 25,5 godina.

Neostvareni planovi

Ostvare li im se doista planovi o prvom djetetu oko 2015. godine, Sonja će tada imati 29 ili 30 godina, što je malo iznad prosjeka od 27,9 godina za prvi porod kod Hrvatica. Inače, prosječna dob majke pri porodu je, neovisno o tome koje joj je to dijete, kod Hrvatica je 29,5 godina.

Usporedimo li to sa 1970., očito je da su nam rodilje sve starije - tada su, naime, Hrvatice prvo dijete rađale sa 22,8 godina, a općenito sa 25,8 godina.

Ustraju li Mosor i Sonja na brojci od troje djece, time će biti dvostruko bolji od trenutnog prosjeka djece po kućanstvu (1,4), ali i za jedno dijete bolji od prosjeka 1970. godine (2 djece). Ipak zanimljivo, u prilog njihovim planovima ne idu istraživanja prema kojima Hrvatice prije braka govore da žele upravo troje djece, a rađaju ih u prosjeku 1,4.

Osim što vole pričati o budućnosti, koju ipak vide puno boljom od sive sadašnjosti, s jednakim se guštom prisjećaju svojih početaka kao para.

- Zajedno smo studirali, ali smo u vezu krenuli tek kasnije, negdje 2011. godine kad je Sonja prolazila kroz Split i tada je sve kliknulo - kroz smijeh govori Mosor i dodaje da je onaj jeftini prsten koji je morao kupiti našao u dućančiću na putovanju kroz Kambodžu i onda ga skrivao osam mjeseci od Sonje čekajući pravu priliku da ju zaprosi. Na kraju je to učinio na jednoj večeri i ubacio joj ga u čašu vina. Prsten je bio od obojanog srebra, a na kraju se pokazalo da ih je prodavačica prevarila i prodala im bižuteriju, ali to im uopće nije bitno.

Politički su orijentirani lijevo, na posljednjem su referendumu glasali “protiv”, a isto će učiniti dođe li do referenduma za ćirilicu.

- Vukovarce nije briga za ćirilicu, brinu ih neimaština i nezaposlenost. Do tog referenduma neće doći - kratko zaključuje Sonja, a Mosor tvrdi da mu je svejedno hoće li im dijete biti transseksualac, hinduist ili nešto treće.

- Imat će uvijek našu bezuvjetnu podršku - kaže.

Ovisni o plesanju

Kad gledaju u budućnost, oboje ne vjeruju da će se već iduće godine nešto promijeniti.

- Mislim da će naša djeca otprilike 2024. godine živjeti puno bolje od nas i moći će se ostvariti u svojoj domovini - smatra Mosor.

Na što još troše?

- Idemo u kazalište, često odlazimo u kino, a najviše gledamo filmove koje skinemo s interneta kod kuće - nabraja Mosor.

- Ovisnica sam o finim vinima, pantomimi i plesanju - nadovezuje se Sonja, koja bira glazbu koju će slušati, od Springsteena, preko Pearl Jama, do Dubioze.

Zato Prvan klape sluša potajno, samo na poslu, ali kad su u pitanju knjige, on je taj koji bira - od popularne znanosti do domaćih pisaca poput Dežulovića i Tomića.

Trenutno se osim za morske pse i putovanje po Južnoj Americi spremaju i za svoje vjenčanje.

Sonja, naime, priprema Mosora za posebnu koreografiju za njihov prvi ples kojim će ući u potpuno novu fazu života.