Utječe li ekonomski i politički sustav na ponašanje ljudi, pitanje je na koje posljednjih godina pokušavaju odgovoriti mnogi znanstvenici, među kojima i slavni psiholog i ekonomist Dan Ariely sa Sveučilišta Duke. Ariely je zajedno sa suradnicima objavio zanimljivu studiju koja ukazuje da su ljudi odrasli u uvjetima rigidnog komunizma, kakav je vladao u Istočnoj Njemačkoj, skloniji nepoštenom ponašanju od onih formiranih u socijalnom kapitalizmu Zapadne Njemačke. Rezultati Arielyjeve studije u velikoj su mjeri oprečni onima do kojih su došli prošle godine dr. Armin Falk sa Sveučilišta Bonn i dr. Nora Szech sa Sveučilišta Bamberg koji su ustvrdili da tržišna ekonomija dovodi do erozije morala.
U Arielyjevu studiju bilo je uključeno 250 nasumično odabranih Berlinčana koji su sudjelovali u igri u kojoj se moglo zaraditi i do šest eura. Igra je bila jednostavna. Svaki sudionik je trebao baciti kockice 40 puta i zapisati rezultat svakog bacanja na komadić papira, pri čemu je veći ukupni rezultat značio i veći dobitak.
Trenutak iznenađenja
Nakon završetka igre, sudionici su ispunili dodatni obrazac gdje su odgovarali na pitanja o tome gdje su rođeni i odrasli, gdje su živjeli 1980., a gdje 1990. itd. Kada su Ariely i suradnici kasnije analizirali rezultate igre spoznali su da su osobe istočnonjemačkih korijena varale dvostruko više nego oni koji su odrasli i živjeli u Zapadnoj Njemačkoj u trzišnom kapitalizmu, ali s jakom politikom socijalnog osiguranja. Arielyjev tim, također, istražio je koliko su vremena sudionici istočnonjemačkih korijena proveli s druge strane Berlinskog zida. Što su dulje živjeli u istočnonjemačkom sustavu, to je bila veća vjerojatnost da će u igri birati veće brojke.
- Istraživanje Arielyja i suradnika se nastavlja na ta prethodna istraživanja od koji su neka pokazala da istočni Nijemci pokazuju manje solidarnosti nakon ponovnog sjedinjenja Njemačke, da su manje novca voljni donirati od zapadnih Nijemaca, da su više nepovjerljivi prema drugima i da na druge ljude više gledaju kao na nepoštene, kao i to da je vjerojatnije da će istočni nego zapadni Nijemac reći da varanje na porezima može biti opravdano - rekao je Aleksandar Joksić, doktorand na Hrvatskim studijima.
Aleksandar Joksić
On smatra da je Berlinski zid, podignut 1961. godine, stvorio uvjete za svojevrsni prirodni eksperiment koji će kasnije omogućiti znanstvenicima da proučavaju utjecaj različitih sociopolitičkih sustava - kapitalizma i socijalizma - na moralno ponašanje ljudi.
Sumnjivi rezultati
- Rezultati su pokazali kako su obje skupine sudionika varale, ali istočni Nijemci su to činili u većoj mjeri. Osim toga, pokazalo se da su stariji istočni Nijemci, koji su duže bili izloženi socijalističkom sustavu, bili skloniji varati. Ariely stoga zaključuje kako socijalistički politički režim ima trajni erodirajući učinak na temeljnu moralnost građana - kaže Kosta Bovan, doktorand na Fakultetu političkih znanosti (FPZG).
Kosta Bovan
- Treba biti oprezan kod ovakvih zaključaka. Politički sustav kao takav stvara institucionalni kontekst koji samo dijelom oblikuje naše preferencije, ponašanje i u konačnici što smatramo dobrim i lošim. Čitav niz njegovih nusproizvoda mogao je dovesti do ovakvih rezultata - dodao je Bovan. Slično misli i Joksić.
Moguće interpretacije
- Alternativna interpretacija je da zabilježeno nepoštenje reflektira ekonomsku neimaštinu, a autori vide bar tri moguća faktora. Prvo, socijalistički sustav nije nagrađivao na temelju zasluga i otežavao je akumuliranje bogatstva i njegov prijenos na potomstvo. To je, misle autori, moglo rezultirati gubljenjem smisla i voditi k demoralizaciji i nepridržavanju pravilima poštenog ponašanja - kazao je Joksić.
- Drugi mogući uzrok je nesposobnost države da unatoč obećanjima osigura svojim građanima ekonomsku sigurnost, što je erodiralo vrijednost koju građani polažu na poštenje kao i povjerenje prema državi. I konačno, sociopolitički sustav u kojemu su živjeli istočni Nijemci prisiljavao ih je da zaobilaze zakone i da varaju kako bi ostvarili svoje ciljeve - naglasio je Joksić. Naši mladi suradnici smatraju da bi slično istraživanje trebalo provesti i u Hrvatskoj.
- Da bi slika bila potpuna valjalo bi uključiti i sudionike iz ostalih država Istočne Europe koji su imali iskustva s jednim tvrđim oblikom socijalizma - rekao je Bovan. - Vjerujem da bi rezultati pokazali kako sudionici sa sličnijim povijesnim iskustvima imaju sličnije obrasce mišljenja i ponašanja, pa tako i varanja. No, treba biti oprezan sa zaključcima i razlučiti specifične efekte polit-ekonomskog uređenja zajednice te ostalih faktora poput ekonomskog stanja ili percepcije političke korupcije - zaključio je Bovan.
Kako je pokus izveden
Za eksperiment je nasumično odabrano 265 Berlinčana. Savki od njih je dobio zadatak 40 puta baciti kockicu i svaki put zapisati rezultat. Prije svakog bacanja kockice sudionici eksperimenta su trebali izabrati stranu, gornju ili donju. Zatim su bacali kockicu i zapisivali rezultate. No, kako nisu nikome morali reći koju su stranu odabrali, bilo je lako varati s rezultatom. Primjerice, ako su izabrali gornju stranu kockice, bacili je i zatim se pokazalo da je na gornjoj strani dva, oni bi zapisali da su izabrali donju stranu na kojoj je bio broj pet. Očekivalo bi se da iskreni sudionici ravnomjerno dobiju jedinice, dvojke i trojke, u istom omjeru kao i četvorke, petice i šestice. No, rezultat je bio sumnjivo visok postotak velikih brojeva, što je ukazalo na to da su mnogi sudionici u igri varali.
KOMENTAR INOSLAVA BEŠKERA: Varanje kao samoobrana
Čuvenu priču o mlinaru koji nije htio Friedrichu Velikome prodati vjetrenjaču, pa je na Kraljevu prijetnju odgovorio: “Možda bi i smio, da nema sudaca i u Berlinu” teško bi bilo locirati na Balkan, bio on muslimanski, pravoslavan ili katolički. Ako u protestantskom Berlinu postoji ovakva razlika između lažaca iz realnog kapitalizma i onih iz realnog socijalizma - vjerojatno je ispravna pretpostavka da više varalica stvara društvo u kojemu je himba nužan instrument samoobrane. Podatak da je trebalo samo 7 godina da se izjednači postotak utaje poreza na Istoku i na Zapadu Njemačke govori da ondje ne utajuju oni koji državu smatraju svojom i vjeruju u njezin sustav solidarnosti - ali tu se Njemačka radikalno razlikuje i od Srbije i od Italije (i od poklika “Imamo Hrvatsku!” proteklo je više od 7 godina).
Zanimljivo bi bilo provesti berlinski eksperiment u različitim državama i nadasve s različitim religijskim backgroundom, pa vidjeti lažu li katolici Talijani i Nijemci podjednako u istom kapitalizmu, ateisti Francuzi iz kapitalizma i Česi iz socijalizma, pravoslavni Bugari iz socijalizma i Grci iz kapitalizma.
Oh, usput: osamdesetih i devedesetih Angela Merkel je živjela u Istočnoj Njemačkoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....