Cijene će rasti sve dok monopolisti diktiraju: Plin u EU je skuplji za 12,6 posto, struja 6,3 posto

ZAGREB - Poskupljenje električne energije i plina nije samo hrvatski trend jer se veće ili manje “korekcije cijena” bilježe u cijeloj Europskoj Uniji, pokazuju podaci Eurostata. Prema njima, u 27 zemalja članica EU cijena električne energije prosječno je porasla za 6,3 posto od druge polovice 2010. do druge polovice 2011., a u istom je razdoblju cijena plina prosječno porasla 12,6 posto.

Ti podaci pokazuju kako je nastavljen trend rasta cijena električne energije i plina, jer su one i u prijašnjem razdoblju, od 2009. do 2010., porasle oko 5,6 posto (električna energija) i 7,5 posto (plin).

Luksemburg iznimka

No, stručnjaci upozoravaju da prosjek maskira stvarnu sliku, zato što je u nekim zemljama električna energija pojeftinila, kao što je to slučaj s Luksemburgom čiji stanovnici plaćaju pet posto manje, dok je u drugima dramatično porasla. U drugoj polovici 2011. stanovnici Letonije, primjerice, plaćali su 27 posto višu cijenu električne energije nego godinu prije.

Cipar bilježi porast cijene električne energije od 19 posto, a sve siromašniji Španjolci u krizi plaćaju 13 posto više, baš kao i Portugal. U Ujedinjenom Kraljevstvu cijena električne energije porasla je 12 posto.

Hrvatska je sa 12,43 eura po 100 kWh još ispod europskog prosjeka koji iznosi 18,4 eura. No, naši građani struju i dalje plaćaju skuplje nego Bugari (8,7 eura), Estonci (10,4) i Rumunji (10,9).

S druge strane karte, struja je najskuplja u Danskoj, gdje za 100 kWh treba izdvojiti 29,8 eura, te u Njemačkoj, gdje se za istu količinu plaćaju 25,3 eura.

U Švedskoj najskuplje

Kada je riječ o plinu, Hrvatska je cijenom bliža europskom prosjeku. U EU 100 kWh plina stoji 6,4 eura, a u Hrvatskoj 5,11 eura.

Plin je najjeftiniji u Rumunjskoj, čiji ga stanovnici plaćaju samo 2,8 eura za 100 kWh, te u Estoniji (4,4) i Letoniji (4,6), a najskuplji u Švedskoj (11,7) i Danskoj (10,9).

No, s prosječnom plaćom od 2390 eura mjesečno, Danci su poskupljenja zasigurno primili mnogo bolje nego Hrvati, s manje od tisuću.

Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, objašnjava kako je problem što je u Hrvatskoj pitanje cijene struje i plina zapravo političko, a ne tržišno.

Političke odluke

- Kod nas se cijene još određuju administrativno, a Europa se opredijelila za tržišnu ekonomiju . To će morati učiniti i Hrvatska. S te strane zasad su poskupljenja izgledna. No, cijena plina ili struje može biti i niža od prosjeka EU, što ovisi o ponudi i količini subjekata na tržištu - objasnio je Granić, aludirajući na činjenicu da su HEP i gradske plinare još uvijek veliki monopolisti.