'NAPALM JE NAJGORE ORUŽJE KOJE JE ČOVJEK IZMISLIO. POBIO JE VIŠE LJUDI NEGO ATOMSKA BOMBA!' Profesor Neer o povijesti napalma

Užasnuta vijetnamska djeca vrišteći trče cestom, a u sredini je gola djevojčica kojoj je napalm spržio kožu. Taj stravičan prizor potresna je fotografija iz lipnja 1972. Tada mladom AP-ovu fotografu Nicku Utu donijela je Pulitzerovu nagradu, a djevojčicu Kim Phuc pretvorila u simbol patnji vijetnamskih civila koji je duboko dirnuo cijeli svijet i pomogao da se okonča rat u Vijetnamu.

Pričom o Kim Phuc počinje i završava nedavno objavljena knjiga “Napalm: An American Biography” Roberta Neera, predavača na Sveučilištu Columbia.

Tenisači u panici

- Želim pripovijedati o povijesti SAD-a u svijetu 20. stoljeća te posebice o globalnom učinku američke vojne snage. Knjiga o napalmu jedan je od načina da to predoči - rekao mi je Neer o svojoj knjizi, koju su kritičari nazvali najsveobuhvatnijom poviješću napalma, jednog od najstrašnijih oružja korištenih u prošlom stoljeću.

Napalm - što je kratica od natrijev palmimat - lako je zapaljiva smjesa benzina i aluminijskih soli, a dodaci ga mogu učiniti samozapaljivim u zraku ili gorivim na snijegu i vodi. Njegovi korijeni sežu u bizantsko doba kada je korištena grčka vatra, zapaljiva tekućina koja je gorjela i na vodi. Ipak, napalm je u svom modernom izdanju promoviran na američki Dan neovisnosti 1942. Toga sunčanog 4. srpnja izumitelj napalma, američki kemičar i harvardski profesor Louis Fieser, dovukao je 35 kilograma težak objekt na sveučilišno nogometno igralište. Udaljivši se nekoliko destaka metara od objekta, Fieser je pritisnuo gumb i u zraku se pojavio spektakularni ružičasti vatreni oblak s grudama zapaljivog gela koje su padale na tlo. Kako su u blizini u tijeku bili teniski mečevi, uplašeni tenisači počeli su panično bježati, postavši tako prvi svjedoci zastrašujuće Fieserove invencije.

Od lijekova do napalma

Zanimljivo je da je Fieser bio ugledni i omiljeni profesor koji je cijeli svoj život posvetio kreiranju lijekova i kemikalija koje bi pomogle ljudima. Primjerice, Fieser je sudjelovao u sintezi vitamina K, a bio je i dio tima koji je prvi spoznao da pušenje uzrokuje smrt. Je li Fieser bio svjestan da je izumivši napalm stvorio strašno oružje, upitala sam Neera.

- Louis Fieser tvrdio je da je njegov tim izumio oružje s idejom da se koristi protiv predmeta i objekata, a ne protiv ‘djece i budista’ - što je izjavio reporteru New York Timesa koji mu je slično pitanje postavio tijekom Vijetnamskog rata. Tada je rekao kako je tijekom Drugog svjetskog rata samo pomogao u testiranju oružja koje bi se koristilo protiv stambenih zgrada, uključujući i pažljivo građene japanske i njemačke domove. Stoga je teško zamisliti da nije imao ideju o tome kako će se njegov izum koristiti na velikoj skali - rekao je Neer.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskasnom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg