NASTAVA ROMSKOG NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Naš kolegij pravi je hit. Romski jezik uči 40 studenata

Ovo je povijesni dan za romsku zajednicu, dan koji ćemo zauvijek pamtiti - istaknuo je Veljko Kajtazi, saborski zastupnik, jučer na svečanom otkrivanju dvojezične ploče na zagrebačkom Filozofskom fakultetu kojom je obilježena godina dana od uvođenja romskog jezika i romske književnosti u visokoškolsku nastavu u Hrvatskoj.

Ta je odluka na Kajtazijevu inicijativu donesena nakon proslave Svjetskog dana Roma, a prvo predavanje je održano u studenom prošle godine.

- Sjećam se kad smo kolegica i ja prošle godine namještali tehniku prije početka predavanja. U jednom smo se trenutku okrenuli i shvatili da je iza nas četrdesetak studenata. Bili smo istinski zadivljeni jer nismo mogli pretpostaviti da bi interes mogao biti toliki - kaže profesor Ljatif Demir iz Skoplja koji s Hedinom Tahirović Sijerčić iz Sarajeva drži kolegij uvod u romski jezik i uvod u književnost i kulturu Roma, a koji su kao izborni kolegiji ponuđeni u sklopu Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije, po čemu je Filozofski fakultet u Zagrebu postao jedinstven u svijetu.

Različiti studenti

Četrdeset studenata je i ostalo do kraja, a sudeći po komentarima okupljenih studenata koji nisu štedjeli komplimente za svoje profesore, jedini je problem bilo to što su htjeli još.

To bi im uskoro moglo biti omogućeno jer, isticalo se jučer, u planu je skoro pokretanje diplomskog studija, a ideja je da Zagreb u bliskoj budućnosti postane centar za proučavanje romskog jezika, književnosti i kulture u regiji.

Profil prvih studenata bio je različit. Najviše je bilo studenata indologije, ali nije nedostajalo ni studenata sociologije, psihologije, pedagogije, Pravnog fakulteta, Učiteljskog fakulteta...

- Pojavio se problem kako ih uskladiti jer nisu svi nužno lingvisti, ali uspjeli smo prilagoditi program tako da ne strada ni gradivo ni njihova zainteresiranost - napominje prof. Demir.

Snašli su se i sa stručnom literaturom. Naime, i Ljatif Demir i Hedina Sijerčić autori su pionirskih priručnika za romski jezik, a kao literatura su im služili i priručnici i literatura iz ostalih sredina u regiji, ali i Europi.

Bojali se pljačke

- Razumljivo, studente je najviše zanimala kultura, koja im je nepoznanica, pa ostanu iznenađeni kad im kažete da jedan Veijo Baltzar prodaje naslove u 25 tisuća primjeraka u Finskoj ili kad im skrenute pažnju na neke filmove. Ali, ovo nikako nije bila jednostrana komunikacija. Mi smo naučili od njih da prema svakome treba postupati, kako kaže istočna filozofija, s ljubavlju. Nije bilo barijere, bili smo i drugari. To je jedini način da integracija ne ostane mrtvo slovo na papiru. Ljudi se boje i imaju predrasude kad nešto ne poznaju. Neki su nam studenti na početku priznali da su se bojali da ih Romi ne opljačkaju, a mi smo im rekli: ‘Pa dobro, ne bojte se, ja i profesorica, koja je također Romkinja, nećemo vas opljačkati’ - kroz smijeh kaže prof. Demir.

Među studentima je, inače, bila samo jedna Romkinja koja studira na Pravnom fakultetu.

- Nama su svi oni bili isti. Najviše me veseli to da će četiri ili pet njih nastaviti sa znanstvenim proučavanjem romskog jezika, književnosti i kulture, a jedna od njih, studentica koja nije Romkinja, po svemu sudeći bit će i asistentica na budućem studiju.

Brojni su jučer ukazivali i na problem integracije Roma u obrazovni sustav. U protekloj godini 811 romske djece redovno je pohađalo vrtić, 5173 osnovnu školu, a 480 srednju školu, što se smatra velikim napretkom jer ih je 2005. bilo samo 14.

Kad je riječ o studentima, u prošloj akademskoj godini bilo je samo 28 studenata koji se izjašnjavaju kao Romi. Vjerojatno je broj veći, ali zbog snažne diskriminacije u društvu ne žele se deklarirati kao Romi. Iako studij romskog jezika, naravno, nije vezan isključivo uz pripadnike romske zajednice, njegovo postojanje može utjecati na percepciju kulture.

- Ne možemo zatvarati oči pred činjenicom da se romski identitet gubi jer se pripadnici kulture boje izjasniti. Nije zgorega podsjetiti da je to kultura koja je bitno starija od hrvatske i koju moramo učiniti dostupnom i prisutnom - istaknuo je dekan Filozofskog Damir Boras.

Dobra investicija

Troškovi dva kolegija iznosili su 120 tisuća kuna, u što su uključeni i nabava literature, putni troškovi za profesore, a podijelili su ih Vijeće manjina i Filozofski fakultet.

- To ne smatramo troškom, nego investicijom koja ima višestruku korist za cijelu zajednicu - rekao je dekan Boras.

Svečanosti su jučer uz predstavnike akademske zajednice prisustvovali politički izaslanici, predstavnici Sabora, Grada, HAZU-a i manjina.

Aktualni politički trenutak nije zaboravljen. Gvozdan Flego tako je naglasio da je čin tim važniji jer se događa u trenutku kada se nekim manjinama žele osporiti njihova prava. Ploča je, inače, među prvim dvojezičnim tablama na kojima je drugi jezik romski, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi.