Zašto novi Ustav? Odgovor je vrlo jednostavan. Postojeći je Ustav postao malo arhaičan. Vrijeme ga je pregazilo, ima u njemu funkcionalnih nejasnoća i određenih tehničkih nedostataka, što nikako nije sporedan problem s obzirom na to da se ustavnom normom postavlja okvir ne samo političkih nego i društvenih odnosa.
Mislim da je hrvatskom društvu nužan, što bi kompjutoraši rekli, novi driver. A zašto novi Ustav baš sada? Pa, trebalo mi je neko iskustvo, da u praksi vidim gdje su slaba mjesta funkcioniranja države. Usto, ne krijem da kroz prijedlog novog Ustava kanim artikulirati svoj program za idući predsjednički madat. U tom sam pogledu vrlo transparentan.
NOVI USTAV Predsjednik RH imat će pravo veta na zakone?
Tako predsjednik Republike Ivo Josipović objašnjava svoje kovanje novog Ustava. Proljetos je okupio tim vrhunskih ustavnih stručnjaka, koji je cijelo ljeto intenzivno radio na prijedlogu inoviranja ustavne materije. Šef države u tom je poslu ravnopravno sudjelovao. Prijedlog promjena sada je na stolu. Ostaje još usuglašavanje oko nekih pitanja za koja su ponuđena alternativna rješenja. U razgovoru za Jutarnji list predsjednik Josipović objašnjava ključne točke svog ustavnog paketa.
Ima li kakvih pojačavanja predsjedničkih ovlasti? Ne, rezolutan je Ivo Josipović. Samo razjašnjavanje ili tu i tamo bolja profilacija ovlasti. Na primjer? Pa, na primjer, u odredbama o izvanrednom stanju, koje su sada vrlo neprohodne.
Prijedlog novog Ustava predsjednika Josipovića predviđa i određene promjene u odnosima između tri grane vlasti - zakonodavne, izvršne i pravosudbene. Kakve? U odgovoru na to pitanje šef je države vrlo suzdržan. “Mislim da je nužno jačati načelo podjele i međusobne kontrole vlasti”, škrto odgovara. Ali promjene u vezi s Ustavnim sudom spreman je opširnije elaborirati. Spominje da je dosadašnji način biranja ustavnih sudaca disfunkcionalan. Zato će predložiti promjenu modela. Sabor bi ustavne suce i dalje trebao birati dvotrećinskom većinom, ali ne više po javnom natječaju - što je dosad u igru uvodilo i potpune anonimuse - nego bi predlagatelji trebali biti klubovi zastupnika, Vrhovni sud, pravni fakulteti, Hrvatska odvjetnička komora, kao i Hrvatska javnobilježnička komora. Izbor predsjednika Ustavnog suda preselio bi se u državni parlament, po modelu po kojem se sada bira predsjednika Vrhovnog suda: imenuje ga Sabor na prijedlog predsjednika Republike.
Josipovićev tim ustavnih stručnjaka predviđa i jačanje pozicije Ustavnog suda u zaštiti ljudskih prava, ali također i u vezi s novom hijerarhijom pravnih normi, gdje se planira uvođenje jedne novosti koja se tiče međunarodnih ugovora. U sadašnjem Ustavu stoji da su međunarodni ugovori iznad zakona, a nismo odredili, objašnjava šef države, njihovu poziciju prema Ustavu. Sada bi ih locirali ispod Ustava. No, Ustavni bi sud dobio mogućnost kontroliranja njihova sadržaja. Čak bi se uvelo pravo Vlade da Ustavni sud unaprijed konzultira o usklađenosti određenih međunarodnih ugovora. Slično kako to postoji u Francuskoj.
Prijedlog izmjena Ustava predviđa i nov način izbora saborskih zastupnika. Ali tu još stvari nisu definirane do kraja. Zasad se barata s nekoliko mogućnosti. Prema jednoj, Sabor bi se smanjio i ubuduće bi mogao imati 113 članova. Polovica bi se zastupnika birala proporcionalnim sustavom, s tim da bi regije funkcionirale kao izborne jedinice, a u svakoj regiji broj bi se sabornika birao razmjerno broju stanovnika. Predsjednik Josipović preferencijalno glasanje smatra neizostavnim. Velike se promjene predviđaju i u onom dijelu Ustava koji se tiče referendumske problematike. Precizirali bi se kriteriji za njihovo provođenje i set pitanja koja ne bi mogla biti predmetom referendumskog izjašnjavanja. Kao novost među građanskim inicijativama predviđa se i mogućnost da određeni broj birača može postaviti neku temu na dnevni red Sabora. S 20 tisuća potpisa građani bi mogli zatražiti parlamentarno otvaranje određene materije. Sabor bi u tom slučaju ima obavezu da temu raspravi, ali bi u svojim zaključcima bio posve slobodan. U tom pogledu ne bi imao nikakvih obaveza.
SLUČAJ VETO
Ne želi zakone koji su neustavni
U javnosti se već kao velika novost spominjalo uvođenje predsjedničkog veta. Josipović je rezolutan u stavu da nikako nije riječ o političkom, nego samo o ustavnopravnom aktu. Posve mu je paradoksalno da kao šef države mora potpisati i zakone koje smatra suprotnim Ustavu. Zato predlaže promjenu: drži li neki zakon neustavnim, predsjednik bi ga mogao vratiti Saboru na ponovno razmatranje. Ako ga parlament odbije, onda bi se bez potpisivanja zakona mogao obratiti Ustavnom sudu, koji bi bio obavezan da slučaj bez odgađanja i riješi.
Gubitak mandata u slučaju progona
Ustavne promjene uključuju i drugačiji način rješavanja pitanja imuniteta. Sadašnji Ustav u tom pogledu omogućava različite nakaradnosti. Prema novom, Josipovićevu ustavu, osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora ne bi mogla biti kandidat ni nositelj liste. U slučaju kaznenog progona zastupnika predviđa se gubitak mandata. Šesto, jedan od motiva pokretanja cijele operacije rekomponiranja Ustava tiče se i funkcioniranja političkih stranaka. Ideja je da se ojača demokratsko načelo u cijelom sustavu. Odnosno da se pojača odgovornost političara prema građanima. U tom pogledu predsjednik Josipović navodi da bi načela osnivanja i rada političkih stranaka morala, prema novom Ustavu, uključivati “sudjelovanje članstva u određivanju kandidata na svim vrstama izbora, izravno predizborima ili putem predstavnika u tijelima stranke”, kao i “sudjelovanje članstva u nadzoru raspolaganja sredstvima stranke”. Riječ je o velikoj novosti, koja je po značaju slična ulozi preferencijalnog glasanja.
Od 5 do 8 regija i novi ustroj Cvitanova DORH-a
Najdramatičnija se promjena, kaže šef države, tiče regionalizacije države. Očekuje da će ona generirati mnoštvo drugih promjena. Ustavnim bi se izmjenama Hrvatska organizirala u nekoliko, pet do osam, regija. Predsjednik Josipović ipak ne govori o ukidanju, nego o sažimanju županija. Ali pozicija regija, pa onda i lokalne samouprave u odnosu na centralnu vlast iznimno bi ojačala. Mnogi bi se poslovi s državne razine trebali preseliti neposredno na regije. Uključujući i pravo da regije u suglasnosti sa Saborom same kreiraju svoj teritorijalni ustroj. Odnosno uređuju mrežu gradova i općina te njihove međusobne odnose. Hrvatska bi, dakle, ostala jedinstvena, ali decentralizirana država, uz snažnu mogućnost Vlade da u pitanjima od nacionalnog interesa ima pravo intervenirati. Uz kontrolu Ustavnog suda, kako bi se zapriječile eventualne zloporabe po stranačkoj liniji. Predsjednik je uvjeren da će regionalizacija pozitivno utjecati i na hrvatsko gospodarstvo. Odnosno da predviđene ustavne promjene mogu imati i razvojnu dimenziju.
Josipovićev ustavni paket sadrži i određeno jačanje Vladine pozicije. “Mislim da bi Vlada morala ojačati svoju ulogu u vođenju poslovanja države i upravljanju imovinom. Iz ustavne bi norme moralo biti jasno - što sada nije slučaj - da je Vlada zapravo kolektivni direktor države i da ima ovlast donositi i poslovne odluke”, objašnjava predsjednik. DORH bi se tako transformirao u tužiteljstvo te bavio kaznenim progonom, a njegov civilni odjel postao bi Vladin servis.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....