Nafta je, kaže Hrvatski jezični portal, “sirovo zemno ulje akumulirano u sedimentnim slojevima Zemlje, tekuća smjesa ugljikovodika”, te precizira da “služi kao sirovina u proizvodnji benzina i više stotina drugih derivata”, a da su mu drugi nazivi “zemno ulje, mineralno ulje” (a i “kameno ulje”, kako bi se morao na hrvatski prevesti pojam “petrolej”). Iako se može koristiti i u druge, ponajprije trajnije svrhe, nafta se uglavnom rabi kao fosilno gorivo, dakle energent.
Svakodnevno se sagorijeva u golemim količinama, iako su njezine rezerve ograničene: bili su potrebni milijuni godina da ona nastane fosiliziranjem organskih ostataka. Njezina ekonomska vrijednost je znatna, a tržišna vrijednost je sve veća: uoči naftne krize 1974 kretala se oko 12 dolara po barilu, a nedavno je dosizala i 100 dolara po barilu. Zovu je, stoga, i “crnim zlatom”, a pohlepa koju izaziva nije manja nego “auri sacra fames” - pa se za nju i ratuje (njezina ležišta bila su jedan od strateških njemačkih ciljeva u drugome svjetskom ratu), a i uništava priroda (kako sada vidimo u Meksičkom zaljevu).
“Nafta” je u hrvatskome posuđenica, internacionalizam. Kasnolatinska riječ “naphtha” je transliteracija grčke riječi “náftha”, čiji je izvor staroperzijska riječ “naft”, kojoj je korijen vjerojatno “*nab-” (vlažan).