Zoran Vakula za Nedjeljni: ' I meni je hladno jer smo se već navikli na topliji svibanj. No, uvjeren sam da će ljeto biti barem malo toplije od prosjeka'

Prvi dan lipnja osvanuo je s izrazito niskim temperaturama. U Delnicama je u zoru izmjereno samo sedam stupnjeva, a ni stanovnici Zagreba nisu izlazili bez jakni i vjetrovki jer je ujutro bilo samo deset stupnjeva Celzijevih. Po mnogima, takve su temperature neuobičajene za ovo doba godine, a drugi tvrde da smo se proteklih godina jednostavno navikli na temperature više od uobičajenih. Je li krivac za cijelu situaciju ciklona Ella, globalno zatopljenje ili nešto treće, pokušali smo doznati od Zorana Vakule, jednog od naših najpoznatijih meteorologa.

Počeo je lipanj, a iz ormara izvlačimo zimsku odjeću i palimo grijanje. Što se događa?

Imamo peh. Ili možda sreću?! Prošlih smo se godina navikli na većinom toplije vrijeme u svibnju, pa i tijekom cijelog proljeća, a ove nije tako. No, ako se ne ponašamo po principu ‘pamtim samo sretne dane’, nego pogledamo statističke podatke, možemo uočiti da je, primjerice, u posljednjih 30 godina, od 1984., na postaji Split Marjan čak sedam puta za mjesec svibanj zabilježena temperatura hladnija od ovogodišnje, na zagrebačkome Griču devet, a u Maksimiru 11 puta. Pritom je na Marjanu i Griču posljednja dva puta puta hladniji svibanj od ovogodišnjega zabilježen 2010. i 2006. godine. Uspoređujemo li ovaj svibanj prema klimatološkim standardima Svjetske meteorološke organizacije, prema prosjeku za razdoblje od 1961. do 1990., ovaj je čak i topliji od klimatološkog srednjaka, u Maksimiru za čak 1 stupanj. U odnosu na razdoblje od 1981. do 2010. on je hladniji, i to na Marjanu za 0,4 stupnja, na Griču za 0,3, a u Maksimiru za 0,2 stupnja. Naravno, riječ je o prosjeku za cijeli mjesec pa se ne vidi da je, na primjer, početkom ovogodišnjeg svibnja bilo ugodno i toplo, i već se počelo pričati kako skačemo iz kaputa u kratke rukave, a ovi posljednji dani su neugodno hladni. U povijesti meteoroloških mjerenja, u Splitu od 1948., na dane 30. travnja i 1. svibnja najviša dnevna temperatura nikada nije bila visoka kao ove godine, a 26., 30. i 31. svibnja - tako niska. Pritom je 26. svibnja srednja dnevna temperatura zraka bila rekordno niska ne samo za taj dan, nego za cijelu posljednju trećinu svibnja... Ekstrema kao u priči, gotovo diljem Hrvatske!

Koliko će ovakvo vrijeme još trajati?

Naravno, kompjutorski modeli atmosfere svakodnevno daju nove izračune. Svakoga dana, svaki sat vrijedni motritelji Državnog hidrometeorološkog zavoda u Hrvatskoj i sličnih institucija u državama diljem svijeta dojavljuju motrene i izmjerene meteorološke podatke. Pomoću njih, u kombinaciji s radarskim i satelitskim mjerenjima, hidrološkim i mnogim drugim podacima, opisuje se prošlo i sadašnje stanje amosfere, što je temelj za izračunavanje budućih stanja. Zahvaljujući tako složenom sustavu, moćnim superračunalima te ljudima, koji ih stvaraju i održavaju i onima koji su stvorili kompjutorske modele atmosfere i stalno ih unapređuju, može se čuti ono jednostavno ‘vrijeme danas i sljedećih dana bit će promjenljivo, uz sunčana razdoblja, ali i povremenu mjestimičnu kišu’. E pa takvo će biti i u prvih deset dana lipnja. Naravno, i sve toplije, pa bi nam se sredinom mjeseca mogao dogoditi i poneki vruć dan, s najvišom temperaturom zraka 30 stupnjeva i višom. No, kao što je i primjereno lipnju, u sljedećih desetak dana i dalje nema na vidiku znatnije i dugotrajnije stabilizacije.

U nekim krajevima RH ovih je dana pao snijeg. Jesu li ovakve temperature neuobičajene za kraj svibnja i početak lipnja?

Zahvaljujući već spominjanim meteorološkim motriteljima i velikoj bazi podataka može se mnogo toga analizirati i zaključivati. Znam mnoge koji ne vole statistiku i oslanjaju se samo na vlastito pamćenje i iskustvo, što se nerijetko znatno razlikuje od službenih podataka. Neke ekstreme već sam spomenuo, i na početku svibnja, što mnogi nisu ni primijetili jer su se zasitili zime i priželjkivali su toplinu, pa im je to odgovaralo, ali i na kraju mjeseca, posebno tijekom produljenog vikenda kada je većina htjela sunčano i toplo... Snijeg u tim ‘nekim krajevima’ nije neka odviše rijetka pojava potkraj svibnja. A glede njegova zadržavanja na tlu, podaci vele da je na Zavižanu snježni pokrivač viši od centimetra zabilježen 1. srpnja 1975. godine. Naravno, to je rijetkost.

Svi govore o globalnom zatopljenju, a nama je sve hladnije?!?

S ovim ‘sve hladnije’ ne mogu se složiti. To je preusko gledanje. Imamo mnoštvo ekstrema, i pozitivnih i negativnih. Zašto naglašavati samo negativne, odnosno, kada je hladno, spominjati samo hladnoću, a kada je toplo - toplinu?! Zaboravlja li se da su 2007., ‘08., ‘09. ocijenjene gotovo diljem Hrvatske kao ekstremno tople godine. Takva je bila i 2012., a ponegdje samo malo manje topla 2011. Mnogi ljudi nisu nikada zadovoljni. Kada je svježe pitaju se zašto nije toplo, a kad je toplo htjeli bi da je barem malo hladnije... Pogledajmo strane turiste, šetaju i razgledavaju znamenitosti i po suncu i po kiši - dobro, ne kada lijeva, ali ima nas koji prigovaramo i kad samo ‘paducka’. Preliminarna analiza srednje temperature zraka za prvih pet mjeseci 2013. upućuje na zaključak da je i dalje gotovo posvuda u Hrvatskoj bilo toplije od prosjeka za razdoblje od 1961. do 1990., u mnogim mjestima i za razdoblje od 1971. do 2000., dok je u odnosu na razdoblje od 1981. do 2010. većinom malo hladnije. No, to ne znači da će tako biti i nakon ljetnih mjeseci.