Kastracija je operativno uklanjanje jednog dijela reproduktivnih organa u mužjaka i to testisa. Ta operacija se češće radi u mačaka, ali i sve više u pasa. Često se to radi i u kunića i štakora.
Kastraciju preporučujemo iz više razloga, a najčešći su : kontrola populacije neželjenih životinja te kontrola zdravlja i promjene u ponašanju životinja nakon kastracije. Neovisno o kojem razlogu govorimo, mnoga neželjena stanja i karakteristike životinja uzrokovani su muškim spolnim hormonom - testosteronom, koji se proizvodi u testisima. Vlasnici me često pitaju, da li je dovoljno samo podvezati sjemenovode, što nije popularno u veterinarskoj medicini. Tom metodom bi samo onemogućili ispuštanje sperme kod ejakulacije u rodnicu kuje, tako da bi spriječili skotnost tj. stvaranje potomaka. Testisi koji ostaju bi i dalje proizvodili testosteron, a svi njegovi neželjeni učinci na organizam ostali bi i dalje, tako da se vlasnici odlučuju za kastraciju.
U zadnje vrijeme se sve više preporučuje kastracija muških mačića već s tri do četiri mjeseca. Dokazano je da tako rana kastracija ne utječe bitno na stvaranje kristala u mokraći ili kamenaca u kasnijoj dobi životinje. Kod muških mačaka, vlasnici će se odlučiti najčešće kada osjete miris mokraće kod obilježavanja teritorija. Što se tiče pasa –mužjaka, kastracija se također može izvršiti rano, već u dobi od šest do devet mjeseci. Međutim neki vlasnici i uzgajivači žele kastrirati mužjake i s četiri mjeseca. Manje pasmine pasa spolnu zrelost stječu ranije, za razliku od većih pasmina. Dokazano je, da ranijom kastracijom nećemo bitno utjecati na tjelesni, fizički i psihički razvoj životinje.
Često me vlasnici pitaju hoće li kastracija utjecati na psa u smislu promjene ponašanja, debljanja i slično. Po našem iskustvu, debljanje ovisi samo o tome koliko životinja potroši energije u odnosu na hranu koju jede tijekom dana. To nije vezano samo uz kastraciju, jer su i nekastrirane životinje, ako pojedu više hrane sklone debljanju. Takvi kastrirani ljubimci mogu možda imati veću potrebu za hranom, jer im nedostaje testosteron, ali sve ovisi o vlasnicima, odnosno, koliko će biti mekog srca i prekomjerno hraniti svog psa.
Prednosti kastracije u odnosu na ponašanje životinje su višestruke. Smanjuje se agresivnost - znamo da testosteron može u nekih pasa izazivati pojačanu agresiju prema drugim životinjama ili iznimno i prema ljudima. Kastracijom se taj problem često može riješiti, pogotovo, ako se operacija radi u ranijoj dobi životinje.
Osim toga, ona kompletno uklanja sklonost obilježavanja terena kod mačaka. Takvo je ponašanje vrlo neugodno za vlasnike, pogotovo ako mačak živi u kući i obilježava predmete i namještaj , a to ostavlja intenzivan neugodan smrad.
Na kraju, kastracija smanjuje lutanje – kastrirani mužjaci su puno manje osjetljivi na miris ženke u tjeranju, pa nema bježanja preko ograde u traženju ženke.
Medicinski razlozi za kastraciju su, za početak, smanjenje tjelesnih povreda. Mužjaci se bore jer brane svoj teritorij. Ta borba je ponekad vrlo jaka i opasna, jer može doći do međusobnih povreda, ugriza , otvorenih rana, koje su vrlo često gnojne i inficirane.
Tu je i kontrola genetskog koda - mi nastojimo da naše životinje budu reprezentativne u svojoj vrsti. Selekcije provode profesionalni uzgajivači. Kontroliranim uzgojem isključujemo i nasljedne bolesti i agresivnost.
Osim toga, kastracijom možemo spriječiti razvoj nekih bolesti i stanja, kao što su perianalni tumora, povećanje prostate, perinealnih hernija...