APSOLUTNI PRVAK U HRVATSKOJ U POVLAČENJU EU NOVCA PO GLAVI STANOVNIKA U ovome su gradu lani povukli dvostruko više nego drugoplasirani Križevci

Nakon što je Ministarstvo financija objavilo podatke o izvršenju lokalnih proračuna za 2016., provjerili smo kakva je situacija s korištenjem fondova EU i jesu li gradovi u posljednjoj godini mandata prošle vlasti ipak napravili pomak naprijed.

Ustanovili smo, međutim, da je situacija čak i lošija nego prethodnih godina. Lani, pokazuju ovi podaci, ni kune sredstava EU nije povuklo gotovo polovica gradova, njih 63. Ovdje, naravno, moramo napomenuti da to što gradovi samostalno nisu iskoristili ni lipe iz fondova EU ne znači to da nisu uspjela neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz podataka Ministarstva financija ne vidi.

Bolji prosjek

Međutim, s druge strane, u odnosu na prijašnje godine, znatno se popravio prosjek iskorištenih sredstava, odnosno cifre koje su gradovi uspjeli realizirati. U trogodišnjem razdoblju, od 2013. do. 2015., najveći godišnji prosjek iskorištenih sredstava EU imao je Senj - 626,88 kuna po stanovniku, dok je najuspješniji po ovom kriteriju prošle godine bio Ludbreg, koji je iz fondova EU uspio povući čak 3068 kuna po stanovniku.

Gradonačelnik Dubravko Bilić kaže nam kako su u posljednje četiri godine realizirani projekti EU u grad doveli investicije vrijednosti 32 milijuna kuna isključivo europskog novca, a među najvećim projektima navodi sanaciju nekadašnjeg odlagališta otpada Meka.

“No, ne stajemo tu i već sada imamo odobrenih šest projekata vrijednih narednih 48 milijuna kuna, a realizacija projekata počinje u rujnu. Za nas je posebno važan projekt arheološkog parka koji je vrijedan 16 milijuna kuna”, ističe Bilić.

Dodaje kako se ne vode samo za “velikim” projektima, već su im bitni i oni koji poboljšavaju svakodnevni život, primjerice umirovljenika, pa tako provode projekte poput Živimo zajedno, starimo kvalitetno, Integrativan Ludbreg i sl.

Nakon Ludbrega, najviše su po stanovniku iz fondova EU povukli u Križevcima - 1474 kune, potom Grubišnom Polju - 1126 kuna, Murskom Središću - 755 kuna te Vinkovcima - 738 kuna.

Razvojni centar

Novi gradonačelnik Križevaca Mario Rajn objašnjava kako Grad Križevci već nekoliko godina uspješno povlači sredstva iz fondova EU, a upravo 2016. je realiziran najveći projekt - Razvojni centar i tehnološki park Križevci, vrijedan 37,881 milijun kuna, od čega je EU sufinancirala 33,6 milijuna.

“Cilj ovog projekta je bio izgraditi poduzetničku infrastrukturu namijenjenu malim i srednjim poduzetnicima, a koji po subvencioniranoj cijeni mogu koristiti uredske, izložbeno-prodajne i proizvodne prostore”, kaže Rajn.

U top deset gradova koji su iskoristili najviše EU sredstava po stanovniku plasirali su se i Umag, Buje, Čabar, Ozalj i Beli Manastir.

Kada, pak, gledamo ukupnu raspodjelu EU sredstava po gradovima, najviše je u prošloj godini povukao Grad Zadar - 12,76 posto. Pročelnik za fondove EU Šime Erlić pojašnjava kako je Grad Zadar do sada u ulozi partnera ili nositelja projekta proveo 15 projekata EU vrijednih više od 70 milijuna kuna, a trenutno provodi 20 projekata EU, ukupne vrijednosti više od 90 milijuna kuna.

Uz to, Grad Zadar već treću godinu za redom financira oko 60 pomoćnika u nastavi sa 2,5 milijuna kuna po pedagoškoj godini, što je dovelo do toga da su pomoćnici u nastavi postali naš obrazovni standard.