Bivši savjetnik Bože Petrova objašnjava jeftine političke spinove proteklih dana

Ivica Relković, bivši savjetnik u Vladi Bože Petrova, u razgovoru za Jutarnji list analizira najnovije ankete te komentira odnose između Mosta i HDZ-a.

Kakvi su danas odnosi s premijerom Tihomirom Oreškovićem?

- Most nije doveo Oreškovića. Ali Most neće prekinuti tu suradnju bez pružene ruke i pozdrava, dođe li do HDZ-ova rušenja Vlade. Posljednjih se dana prodaje jeftin spin: neka se sva trojica povuku iz Vlade, pa ćemo je malo presložiti i sve dalje nastaviti. Samo da građani znaju, povlačenjem Tihomira Oreškovića nema više ove Vlade niti ijednog ministra. Njegovim odlaskom formalno odlazi i cijela Vlada, pa se Tihomir Orešković ne može povući 'iz' Vlade, nego može povući Vladu. To je golema razlika. Tada padaju u vodu svi razgovori, svi pregovori, svi potpisi, sve... Tada Most HDZ-u predaje ono što je biračima obećao da nikad neće učiniti: praktično samostalnu vlast na pladnju. Most nikad nikome neće držati ljestve u vlasti koja ima imperativ 'juriša na institucije'.

Sve opcije su i dalje otvorene: kako gledate na kraj ove situacije?

- Most i nema nekih dvojbi. Vlada koju HDZ sve snažnije ruši jedina je u kojoj će ostati Most, ali bez Tomislava Karamarka u njoj kao jedinom uvjetu. Vratimo fokus na izvorni problem. Ako to HDZ ne prihvaća, pa skrpa nekakvu drugu većinu, onda Most postaje oporba. Ako te druge većine ne bude, slijede izbori kao najpravednije rješenje. Javnost danas dvotrećinski traži izbore, a ne neku preslaganu novu čudnu većinu. Zanimljivo je da će tu potencijalnu novu saborsku većinu činiti barem desetak zastupnika koji nemaju gotovo nikakvu šansu za ponovni ulazak u Sabor. Koliko će takvi zastupnici biti u stanju samostalnog promišljanja u odnosu na zahtjeve HDZ-a? Nimalo. Svi će oni biti čista glasačka mašinerija jedne stranke. Ali i to je demokracija.

Imate li poruku za HDZ?

- Ako HDZ sruši Vladu, a ne uspije složiti novu saborsku većinu, svi naši članovi izvršne vlasti odgovorno će raditi svoj posao do zadnjeg dana tehničke vlade i primopredaje te sasvim korektno surađivati sa svim HDZ-ovim članovima Vlade. U ovom se nije dogodio nijedan osobni čin netrpeljivosti, svađe s naše strane, a ni s njihove. Naravno, pitanje je ostanka jedne osobe u Vladi i ništa više, iako mi znamo da to nije sitna stavka drugoj strani. Ovo 'više' pokušava potencirati HDZ da spasi ono 'manje'. Ali nekad je takav način 'spašavanja' kontraproduktivan. HDZ je krenuo putem kojim se u razvijenim demokracijama ne ide. No to je njihov izbor i njihovo pravo.

Kako sve ovo utječe na političku scenu, čini se kao da je izgubila kompas te da se sve svelo na borbu za fotelje?

- Ne. Prvi put se u Hrvatskoj dogodila demokracija izvan HDZ-a i SDP-a. Na ovo nitko nije bio pripremljen. Najmanje Most. Ma kako sada djelovalo kaotično, ovo će za dvadesetak godina biti prijelomna epizoda hrvatskih demokratskih ciklusa smjena vlasti. A javna osjetljivost na politički moral nezaustavljivo će se dizati. Borba za 'fotelje' prvi se put u našoj političkoj praksi vodi na način da jedan partner u vlasti najvišem predstavniku drugog partnera osporava sjedenje u nekoj 'fotelji' radi etičkih političkih standarda. Tu nema nikakve borbe za 'fotelje', jer 'fotelja' ostaje HDZ-ova. To je borba za svojevrsni 'sadržaj fotelje'. Taj standard borbe se treba samo nastaviti na svim razinama.

Posljednje što čujemo je da HDZ, čini se, ipak nema 76 ruku za novu većini. Kako dalje?

- Ako nemaju novu većinu, a prije toga sruše ovu Vladu, uslijedit će prijevremeni izbori. Ako dan uoči rušenja Vlade shvate da nemaju novu većinu i požele sve to povući, ne znam koliko će još dotad kompromitirati mogućnost da ona uopće može normalno nastaviti dalje raditi. Ali ako većinu uspiju ostvariti bez Mosta, Most će sa 12 zastupnika prijeći u oporbu. Nikakav problem.

Upravo je završila anketa Promocije plus za RTL i Jutarnji list. Jesu li vas iznenadili podaci?

- Ne. Prije mjesec dana većina analitičara i političkih prognostičara predviđala je praktični nestanak Mosta u slučaju izbora. Ja sam u intervjuima sredinom svibnja, u trenutku najnižeg pada Mostova rejtinga rekao da su društveni procesi dinamični i da se Most može opet početi dizati na 15 i više mandata. Od tada je prošlo samo dvadesetak dana, a Most ne samo da je zaustavio pad, nego je preokrenuo trend pada u trend rasta. U istraživanju je Most završio na 12 mandata, iako mu prije mjesec dana nitko ne bi dao ni 5. Nadalje, iz dana u dan, kako su se ankete odvijale, vidljiv je zamjetan trend rasta, pa je u posljednjoj izbornoj jedinici u kojoj je provedeno istraživanje (prvoj) Most pretekao Živi zid i vratio se na treće mjesto, a i u ukupnoj podjeli mandata zadržao je treće mjesto.

Ali ipak je Most izgubio mandate u odnosu na izbore kada ih je osvojio 19.

- Most je bio nova politička pojava, pa je zagrabio u takozvano protestno biračko tijelo. Zato se tadašnji rejting i ovaj nakon višemjesečnog sudjelovanja u izvršnoj vlasti uopće ne može uspoređivati. No, Most je ostao upravo na 12 zastupnika. Ali sada je u prednosti. Most je zbog hrabrosti sudjelovanja u izvršnoj vlasti stekao određeno vlastito biračko tijelo u kojem više ne dominiraju protestni birači. U vašem istraživanju svaki se put naglašavala tablica koja pokazuje koliko je Mostovih birača i dalje za Most, a kome odlaze oni preostali. I gotovo u svim izbornim jedinicama je samo jedna trećina bivših Mostovih birača i dalje bila za Most dok su ostali promijenili izbor ili se pasivizirali. No, Most je privukao nove birače, jer bi inače bio na 4 posto, a ne na 7-8 posto. To je za novu opciju golemi kapital - prijelaz praga u svim izbornim jedinicama na glasovima vlastitih proaktivnih, a ne više protestnih birača.

Afera Grizli komunikacije? Je li to trebalo Mostu?

Nitko iz Mosta nije znao niti je učinio bilo što od sadržaja koji se s tim povezuje, niti je itko znao da mu je ime spomenuto u bilo kakvom dokumentu. Što je učinio Most? Što je trebao? Isti dan je obostrano prekinuta suradnja da ne bi bilo i najmanjih dvojbi oko bilo kakvih pitanja.

A što je s dvije velike stranke?

- I tu se stvar raščistila. Nema više logike stvaranja golemih koalicijskih trakavica. Vidite da u istraživanjima HNS dobiva dva mandata, a SDP mu je radi koalicijske sprege dosad prepuštao i deset mandata. U vašem istraživanju nema ni Laburista ni HSU-a, kao što ne postoje ni HSP-AS, HSLS, HRAST, BUZ i tko sve ne. Te stranke danas preslaguju vladajuću većinu, a zapravo ne postoje kao relevantne. Most je stabilizirao biračko tijelo, jer se umjesto duopola pojavio i treći igrač koji svuda može prijeći prag.

Nećete prognozirati kako bi u mandatima prošli SDP i HDZ?

- Ovisi o datumu izbora, to se još može mijenjati. Ne očekujem da SDP može značajnije rasti, ali se može 'kockati' s odlukom samostalnog izlaska i osvajanja 60 mandata ili koalicijskog izlaska s osvajanjem 63 mandata, uz gubitak 10-15 mandata poklonjenih koalicijskim partnerima. HDZ, pak, teško da će u ovakvim okolnostima imati partnere vrijedne ikakvog postotka, što mu i nije tako loša opcija. HDZ-u je loša opcija izlazak na izbore u stanju unutarnjeg nemira koji će se neminovno rasplamsavati dođe li do brzih izbora. A u takvim okolnostima oni mogu ići i ispod najnižeg rezultata ostvarenog na izborima 2011. zbog Sanaderove političke ostavštine, kada su došli do samo 45 mandata.

A što će biti s drugim malim strankama?

- Političko izumiranje. Na sljedećim izborima bit će napokon samo tri-četiri relevantne opcije. I to će unijeti stabilnost.

Znači li to da se Most već počeo pripremati za nove izbore?

- Priprema za nove izbore počinje uvijek dan nakon završetka prethodnih. I dok je Mostu padao rejting, to je imalo određenog smisla u traženju vlastitih birača i vlastite pozicije. Taj proces još nije završen, a već je vraćen uzlazni trend. Most se u međuvremenu i homogenizirao, pa neće više biti odlazaka nego dolazaka. Mostu su počeli pristupati i novi gradonačelnici, poput Ante Dabe iz Novalje, a uskoro slijedi i, vjerujemo, pobjednički gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić.

Koga sve vidite kao mogućeg budućeg partnera?

- Onog tko odluči usmjeravati Hrvatsku prema vladavini prava i institucija, a ne prema zadovoljavanju apetita interesnih stranačkih ili nekih drugih skupina. Što se tiče bliskosti s HDZ-om ili SDP-om, Most prati dvostruki paradoks. Neki spinaju da je Most rezervni HDZ-ov projekt. Ali ne znaju odgovoriti na to kako to onda Most ne prihvaća HDZ-ove interesne ciljeve. Onda drugi kažu da Most služi SDP-u. Ali ni oni ne znaju reći zašto mu onda nije predao vlast nakon izbora. Mi pak znamo da već petnaestak godina loša vladavina HDZ-a dovodi na vlast SDP, a loša vladavina SDP-a dovodi HDZ.