Budak: Analiza reforme školstva je apsurdna i puna ozbiljnih zamjerki

Stručnjaci koji su za vrijeme Vlade Zorana Milanovića počeli rad na kurikularnoj reformi i Strategiji obrazovanja prikupili su niz ozbiljnih zamjerki na analizu provedenih reformskih mjera Povjerenstva za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja.

Njih će uputiti ministru obrazovanja Pavi Barišiću, kao i svim nadležnim institucijama.

Zbog, kako tvrde, neistina iznesenih u analizi, nije otklonjena ni mogućnost podizanja tužbe protiv potpisnika analize, u kojoj među ostalim primjećuju da ne analizira niti jednu aktivnost Ministarstva u mandatu ministra Predraga Šustara.

Niz propusta

Povjerenstvo koje je nakon povlačenja bivše Ekspertne skupine za kurikularnu reformu na čelu s Borisom Jokićem imenovao bivši ministar Predrag Šustar u svom je dokumentu iznijelo niz propusta vezanih uz reformu. Iako sugeriraju njezin nastavak, navode za to potrebne uvjete. Jedan od njih je izmjena Strategije odgoja i obrazovanja koju je prije dvije godine usvojio Sabor, a na kojoj počiva reforma. Među “grijesima” koje Povjerenstvo navodi u svojoj analizi predanoj ministru Barišiću su: nedostatak analize stanja u školstvu, nerealni i neostvarivi rokovi reforme, niz prepreka za uvođenje novih predmetnih kurikuluma, upitna zakonitost javnoga savjetovanja, netransparentnost...

Kontradiktorni stavovi

Neven Budak, voditelj Strategije odgoja i obrazovanja, kaže da je Povjerenstvo pokazalo začuđujuće nepoznavanje sustava te iznosilo netočne i neistinite tvrdnje, ali i zastupalo kontradiktorne stavove.

- Povjerenstvo je izradilo izvješće bez razgovora s onima koji su radili na Strategiji i kurikularnoj reformi, a čiji su rad kritizirali. Ne radi se o pristojnosti, nego preduvjetu za postizanje kvalitetnog rezultata, osim ako niste zlonamjerni i imate unaprijed zadane zaključke, što je u ovom slučaju prilično izvjesno - komentira Budak.

Zaustavili reformu

Analizu smatra apsurdnim dokumentom, a primjer daje u zahtjevu Povjerenstva za ukidanje Nacionalnog koordinacijskog tijela za izradu Strategije koje je prestalo s radom prije - dvije godine.

- Izjava predsjednice Povjerenstva Dijane Vican da je nepoznati predlagatelj sam odustao od devetogodišnje osnovne škole je laž. U konačnici, predlagatelj je Sabor, ne znam ni zašto bismo Hrvatsku htjeli zadržati u društvu Turske, jedine europske zemlje s osmogodišnjim obveznim obrazovanjem - pita Budak. Zaključuje da je Povjerenstvo svojim radom za nekoliko mjeseci zaustavilo reformu, kao što je i Ministarstvo zaustavilo Strategiju.

- Najgore od svega jest to što je bivši ministar Šustar ponizio učitelje, ubio entuzijazam obrazovnih radnika i time doveo u pitanje bilo kakve buduće promjene. Budu li se poštivale preporuke Povjerenstva, na provedbu kurikularne reforme, a i ostalih ciljeva Strategije, mogli bismo čekati još jako dugo - kaže Budak.

Boris Jokić: Ovdje ti nikad neće oprostiti dobar rad

- U ovoj zemlji možeš sve: ukrasti novac, ubiti ljude gliserom, lagati, plagirati, dijeliti ljude i poticati ih na mržnju, davati predizborna obećanja za koja znaš da ih nikad nećeš izvršiti… Jedino što ti nikad neće biti oprošteno je da pokušaš napraviti nešto konstruktivno za opće dobro - kaže bivši voditelj Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu Boris Jokić.

- Cjelovita kurikularna reforma dio je Strategije obrazovanja koju je bez glasa protiv donio Hrvatski sabor. Ona je dio rada dvije prethodne Vlade te je javnost s njom izrazito dobro upoznata kroz transparentno djelovanje. Reforma je ujedno i dio Nacionalnog programa reformi koju je usvojila Vlada Tihomira Oreškovića u travnju 2016. godine. Objavljeno je izvješće ispunjeno neistinama, poluinformacijama i netočnostima, o kojima ćemo se u dijelu o kurikularnoj reformi očitovati nadležnim institucijama i javnosti - najavljuje Jokić.

EK: Reforma je za pohvalu ali su ju usporila politička previranja

Europska komisija u jučer objavljenom dokumentu Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016. pohvalno se izrazila prema kurikularnoj reformi, za koju je konstatirano da se - jednako kao i provedba ključne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije - usporila zbog političkih previranja.

“Razvoj obrazovne politike u Hrvatskoj posljednjih je nekoliko godina bio pod utjecajem provedbe Strategije koju je Sabor donio u listopadu 2014.

Jedan od najistaknutijih prioriteta Strategije odgoja i obrazovanja bila je sveobuhvatna kurikularna reforma na čijoj je izradi radilo 430 upućenih nastavnika i stručnjaka u 58 radnih skupina”, navodi se u poglavlju znakovita naziva “Trajna borba za kurikularnu reformu u kontekstu političkih promjena”.

Kako stoji u spomenutom dokumentu, “zbog promjene vlade usred postupka izrade nacrta kurikuluma, nastao je kontekst u kojem obrazovna reforma nije preživjela u svom izvornom obliku”. Komisija zaključuje da je reforma izgubila zamah jer nije postojala jasna vizija o rokovima i proračunu za provedbu, a kao pozitivnu nuspojavu vidi povećani interes javnosti za temu obrazovanje. “Zbog toga je obrazovanje imalo istaknuto mjesto u izbornim programima glavnih stranaka tijekom parlamentarnih izbora u rujnu 2016.”, stoji u izvješću Europske komisije, uz znakovitu naznaku da “daljnji koraci u nacionalnoj kurikularnoj reformi ovise o političkim prioritetima nove Vlade”.