'HDZ tražio rušenje Cvitanova izvješća i njegovu smjenu'

Postaju li suci prijetnja nacionalnoj sigurnosti, je li HDZ doista planirao smijeniti glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana - neka su od pitanja o kojima smo razgovarali s tehničkim ministrom pravosuđa Antom Šprljom.

Prema pisanju medija, u najnovijem izvješću SOA-e spominje se 20 sudaca koji predstavljaju sigurnosni problem zbog korupcije. Jeste li vidjeli to izvješće?

- Ja ne dobivam izvješća SOA-e. Dobivaju ga predsjednica države i premijer. Ono što znam o tom izvješću, doznao sam iz medija.

Međutim, mediji o tom izvješću i 20 sudaca opasnih za nacionalnu sigurnost pišu već tjedan dana, a ni SOA u kojoj je izvješće nastalo, ni predsjednica i premijer koji su ga vidjeli ne opovrgavaju da se u njemu spominje 20 sudaca. Smatrate li vi taj podatak točnim?

- Nitko ga nije demantirao i ja pretpostavljam da se radi o istinitom podatku.

Kako ste doživjeli podatak da 20 sudaca zbog umiješanosti u korupciju predstavlja sigurnosni problem?

- Gledam taj podatak i s pozitivne strane. Prvi put se spominje da nije korumpirano cijelo pravosuđe, već da imamo potencijalni problem sa 20 sudaca. To znači da su te osobe detektirane pa je nakon toga lakše protiv takvih osoba provesti izvide radi mogućeg otkrivanja koruptivnih djela.

Nije li neobično da vi kao ministar pravosuđa nemate uvid u taj segment izvješća SOA-e koji se izravno tiče resora koji vodite?

- Imao sam preliminarni sastanak s ravnateljem SOA-a, a imat ću i tematski sastanak s njim vezano uz taj problem. Nadam se da ćemo tada moći razbistriti određene stvari koje će biti u korist i pravosuđa i nacionalne sigurnosti i razraditi mjere zaštite nacionalne sigurnosti vezane uz pravosuđe.

Rekli ste da na podatak iz izvješća SOA-e gledate s pozitivne strane. Nije li međutim tragičino da se makar i o jednom sucu govori kao o sigurnosnom problemu. Nije li pri tome važno na kojim pozicijama se tih 20 sudaca nalazi?

- Činjenica jest da u pravosudnom sustavu neki sudovi imaju veću težinu i važnost od drugih sudova u RH, ili nose određene postupke koji su od velike važnosti i za javnost i za državu. Nadam se da ćemo moći utvrditi jesu li određeni sudovi u državi pod većim pritiskom pokušaja korupcije, kako to SOA navodi.

Veliki uskočki kazneni predmet protiv Zdravka Mamića i ostalih u kojem se navodi osnovana sumnja u pronevjeru više od 100 milijuna kn, s najvećeg županijskog suda u državi, zagrebačkog, prebačen je na sud u Osijeku zbog sumnje na pristranost. Što zaključujete iz toga i je li takva situacija u pravosuđu održiva?

- Naravno da me brine situacija u kojoj se pojavljuje sumnja u objektivnost cijelog jednog suda. No smatram da je dobro da je prepoznata potencijalna opasnost i da se zbog izbjegavanja te opasnosti predmeti prebacuju na druge sudove, gdje neće biti opasnosti od takvog utjecaja. Naravno da je problem ako se najveći sud pred kojim se vode najveći antikorupcijski procesi mora izuzeti zbog sumnje na pristranost, ili ako postoji makar i percepcija da bi sud mogao biti pristran. Nije ovo prvi put da se neki predmet delegira, ali je činjenica da je to jedan od najvećih predmeta koji je prebačen na drugi sud zbog sumnji na utjecaj.

Županijski sud u Zagrebu je pola godine bez predsjednika. Raspisan je i zatvoren natječaj, javilo se dosta kandidata. Ministarstvo ima zakonsku mogućnost poslati DSV-u savjetodavno mišljenje o kandidatima za predsjednike sudova. Jeste li u ovom slučaju DSV-u poslali mišljenje?

- Da. Poslali smo mišljenje o onim kandidatima za koje smatramo da bi bili najbolji.

Za koliko kandidata ste poslali pozitivno mišljenje?

- Za dva.

Možemo li znati imena?

- Ne mogu govoriti o imenima prije nego što DSV donese odluku o novom šefu Županijskog suda u Zagrebu jer bi moglo biti shvaćeno kao pritisak na DSV. No nakon što DSV donese odluku, naše mišljenje koje smo uputili o kandidatima sigurno neće biti tajna.

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan Saboru je uputio godišnje izvješće za 2015., ali Sabor o njemu nije raspravljao. Je li točno da su visoki predstavnici HDZ-a tražili da Sabor sruši to izvješće, a potom i glavnog državnog odvjetnika?

- Mogu potvrditi da je takvih inicijativa bilo. Međutim također mogu reći da je izvješće DORH-a za prošlu godinu najdetaljnije i najopsežnije izvješće koje je DORH napravio u 25 godina. Tvrdim to s punom odgovornošću kao čovjek koji dolazi iz pravosuđa i koji je pročito sva dosadašnja godišnja izvješća DORH-a. Eventualno rušenje tog izvješća ne bi bilo utemeljeno ni na kakvim stručnim razlozima.

Od koga su točno dolazile inicijative za rušenjem izvješća i što se navodilo kao razlog?

- Dolazile su iz vladajućih struktura. Odbacivao sam takvu mogućnost.

I Most je također dio vladajućih struktura. Jesu li zahtjevi za rušenjem Cvitanovog izvješća dolazili iz Mosta?

- Ne.

IZ Domoljubne koalicije?

- Da.

Tko je to točno tražio?

- Ne bih iznosio imena. Nije se radilo samo o jednoj osobi.

Jutarnji list je u ponedjeljak objavio dijelove inspekcijskog nalaza o stanju na splitskom Županijskom sudu koji ukazuje na čitav niz nepravilnosti. Kako je moguće da nitko nakon takvog nalaza nije snosio posljedice?

- Inspekcija kojom su utvrđene nepravilnosti na splitskom sudu provedena je početkom svibnja 2015. Ministarstvo pravosuđa, koliko znam, nije lani na taj nalaz reagiralo, a ove godine i ne možemo reagirati zbog proteka vremena. Ministarstvo može pokrenuti postupak zbog uočenih nepravilnosti na sudu unutar godine dana od saznanja o nepravilnostima.

Došli ste na ministarsku poziciju 22. siječnja ove godine. Zar tri mjeseca nisu bila dovoljna da Ministarstvo reagira?

- Očitovanje predsjednika suda na taj nalaz bilo je zagubljeno negdje u Ministarstvu kad sam došao za ministra i našli smo ga tek kasnije. Međutim mi možemo naložiti ponovni nadzor na splitskom sudu i kontrolirati jesu li nepravilnosti uočene u prošlom nadzoru popravljene. Kao ministar nastojao sam učiniti dostupnim javnosti sve dokumente koji su relevantni, a njihovom objavom se ne ugrožavaju zaštićeni podaci. Javnosti su tako dostupni i svi inspekcijski nalazi koje Ministarstvo provodi.

Podržali ste inicijativu zastupnika Mosta Mire Bulja za izmjenom zakona o HRT-u. Možete li objasniti o čemu je riječ?

- O tome da se zakonskom izmjenom HRT-u onemogući da naplatu ovrha za neplaćenu pristojbu prepušta odvjetničkim uredima već da to radi sam. Za naplatu ovrha HRT-u nisu potrebna nikakva odvjetnička društva jer to može raditi pravna služba HRT-a. Ovrhe koje šalje HRT iznimno su jednostavne za provedbu i može ih raditi i osoba sa srednjom stručnom spremom. Riječ je o obrascu u koji treba unijeti ime i prezime dužnika, njegov OIB i adresu, iznos i datum duga. Time bi građani plaćali znatno manje iznose ovrhe. RTV ovrhe u najvećoj mjeri idu građanima niske platežne moći i smanjenjem troškova ovrhe pomoglo bi se toj socijalno ugroženoj skupini.

Ne sudjelujem u kampanji, niti ću biti na listi Mosta

Jutarnji je objavio fotografije prema kojima ste u lipnju više puta bili u situacijama koje se mogu okarakterizirati kao sudjelovanje u stranačkim kampanjama. U Zadvarju ste sudjelovali na sastanku s članovima Mosta, a 5. i 17. lipnja na području Vrgorca fotografirani ste s pripadnicima Nezavisne liste Mladih Vrgorca koju je Most podržao na izborima. Ne kršite li time odredbu Zakona o sudovima koja sucima, a vi ste sudac u mirovanju, zabranjuje sudjelovanje u stranačkim aktivnostima?

- Na sastanak u Zadvarju otišao sam na poziv potpredsjednika Vlade Bože Petrova da podnesem izvješće o radu i problemima u pravosuđu. Nakon toga sam otišao. Bili su tamo i drugi ministri Mosta i nisam stekao dojam da je to bio skup predizbornog karaktera.

Ne bi li bilo logično da izvješće o radu potpredsjedniku Vlade podnosite u zgradi Vlade, a ne u selu kod Omiša?

- Nije prvi put da se sastajemo izvan Vlade jer Petrov ima zgusnute obaveze. Taj dan sam i ja putovao u Dalmaciju jer sam se želio upoznati s problemom zemljišnih knjiga u dalmatinskom zaleđu. A što se tiče fotografije u Vrgorcu, za koju je u Jutarnjem pisalo da je nastala 5. lipnja, to nije točno jer tog dana nisam bio u Vrgorcu. Fotografija je nastala kad su izbori u Vrgorcu već prošli, a tamo sam došao na poziv Mire Bulja kako bismo razgovarali o izmjenama zakona o HRT-u. Skupina ljudi je tražila da se fotografiramo, a ne odbijam nikoga tko se želi sa mnom fotografirati. Fotografija u automobilu od 17. lipnja nastala je dok sam putovao iz Zagreba u Metković pa sam povezao par studenata iz Vrgorca, te jednu osobu iz Metkovića. Ne znam jesu li oni članovi Nezavisne liste mladih, nisam ih ni pitao.

Namjeravate li se kandidirati na stranačkoj listi?

- Ne, niti namjeravam sudjelovati na predizbornim skupovima. Ako ne budem ponovno imenovan za ministra, vraćam se na mjesto suca.