HGK: Udio bruto inozemnog duga u BDP-u ispod 100 posto po prvi put od 2008.

Bruto inozemni dug Hrvatske tijekom prosinca 2016. smanjen je za 2,1 milijardu eura, na 41,7 milijardi eura, tako da je njegov udio u BDP-u pao na 91,4 posto, što je 12 postotnih bodova manje nego na kraju 2015. godine, a riječ je o prvom padu razine duga ispod 100 posto BDP-a nakon 2008. godine, priopćila je u ponedjeljak Hrvatska gospodarska komora (HGK).

U 2016. godini u odnosu na prethodnu, u apsolutnom iznosu najviše je smanjen bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija (za 1,6 milijardi eura), potom ostalih domaćih sektora (za 1,1 milijardu eura), opće države (za 1,1 milijardu eura) i središnje banke (za 0,3 milijarde eura). Jedino je povećan inozemni dug na temelju izravnih ulaganja i to za 0,3 milijarde eura.

Na kraju prošle godine najveći dio ukupnog inozemnog duga (36,3 posto) odnosio se na ostale domaće sektore (0,5 postotnih bodova više nego prethodne godine), 35,5 posto na opću državu (0,5 postotnih bodova više nego prethodne godine), 13,8 posto na izravna ulaganja (1,8 postotnih bodova više nego prethodne godine), 10,9 posto na druge monetarne financijske institucije (2,6 postotnih bodova manje nego prethodne godine) i 3,4 posto na središnju banku (0,3 postotnih bodova manje nego prethodne godine).

Tijekom posljednjeg lanjskog mjeseca nastavljen je pad razine ukupnog bruto inozemnog duga zabilježena na godišnjoj razini i u prethodnim mjesecima pri čemu je razduživanje bilo najizraženije u sektoru drugih monetarnih financijskih institucija, a potom u sektoru opće države i ostalih domaćih sektora.

Tako je dug drugih monetarnih institucija u prosincu prošle godine bio 25,7 posto niži nego u istom mjesecu prethodne godine, što je 56. mjesec zaredom u kojem se bilježi međugodišnji pad duga i istodobno petnaesti mjesec zaredom obilježen dvoznamenkastim padom.

Primarni razlog takve tendencije je razduživanje bankarskog sektora prema inozemstvu u okolnostima visoke likvidnosti domaćeg tržište te i dalje suzdržanog kreditiranja tvrtki i stanovništva, kažu u HGK-u.

Istodobno se smanjuje i inozemna zaduženost ostalih domaćih sektora, posebice tvrtki, (12 mjeseci zaredom, u prosincu za 6,9 posto) koje pri padu kamatnih stopa na domaćem tržištu izbjegavaju inozemno zaduživanje i s tim povezane dodatne rizike.

Sliku razduživanja upotpunjuje opća država, koja zbog snažnog smanjenja proračunskog manjka ima manju potrebu za financiranjem koju je u znatnijem obujmu zadovoljavala na domaćem tržištu, pa se kontinuitet pada njene bruto inozemne zaduženosti protegao na posljednjih deset mjeseci (u prosincu za 6,8 posto na godišnjoj razini).

Unatoč pozitivnim tendencijama u kretanju razine bruto inozemnog duga, Hrvatska je i dalje visokozadužena zemlja, upozorava HGK. Od sličnih zemalja nižu razinu inozemne zaduženosti prošle su godine imale Rumunjska (54,6 posto BDP-a), Bugarska (72,2 posto), Poljska (74,6 posto), Češka (74,8 posto) i Slovačka (91,1 posto), dok je nešto viša razina zabilježena u Mađarskoj (96,1 posto) i Sloveniji (109 posto BDB-a).

"Hrvatska među usporedivim državama u prošloj godini zabilježila najveće smanjenje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u (za 12 postotnih bodova) zahvaljujući istodobnom smanjenju duga i porastu BDP-a. U ovoj godini očekujemo nastavak povoljnih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga, što će pozitivno utjecati na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske i time omogućiti jeftinije zaduživanje", ocjenjuje direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimir Savić.