NITKO NE ZNA PRAVI RAZLOG

HRVATI SU PRESTALI PUTOVATI Eksperti iznenađeni: Lani više od polovice Hrvata nije bilo ni na jednom višednevnom putovanju, čak ni u posjetu rodbini

 Niksa Stipanicev / Ilustracija / CROPIX

Dok Hrvatska iz godine u godinu bilježi povećanje ukupnog broja turista i zaradu ostvarenu temeljem turizma - prema objavljenim podacima, lani je u Hrvatskoj ostvareno više od 78 milijuna turističkih noćenja, što je devet posto više nego godinu dana prije - kad se radi o turističkoj aktivnosti domaćeg stanovništva, trend je upravo obrnut: lani je broj privatnih višednevnih putovanja građana Hrvatske te, sukladno tome, broj ostvarenih noćenja i ukupni novac koji su na tim putovanjima potrošili, pao za više od trećine u odnosu na 2015. godinu.

Konkretno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji su objavljeni ovaj tjedan, na barem jednom višednevnom putovanju (koje, dakle, uključuje najmanje jedno noćenje i odnosi se na sva putovanja - u komercijalnom smještaju, kod rodbine ili vlastitoj vikendici) tijekom 2016. godine bilo je 1,6 milijuna građana Hrvatske starijih od 15 godina, odnosno njih 44 posto. Bili su na ukupno 3,8 milijuna privatnih višednevnih putovanja na kojima su ostvarili 23,1 milijun noćenja i potrošili 6,5 milijardi kuna. Godinu dana ranije, 2015., također prema podacima DZS-a, privatno je na više dana barem jednom otputovao isti broj građana kao i 2016. - njih 1,6 milijuna, no ukupno su bili na 5,7 milijuna putovanja, ostvarili su 37,6 milijuna noćenja i potrošili ukupno čak 10,3 milijarde kuna.

Drugim riječima, broj građana koji putuju nije se promijenio, ali oni putuju mnogo rjeđe i troše mnogo manje.

- Ovo je veliki pad broja privatnih višednevnih putovanja u samo godinu dana. Nismo ga očekivali, niti ga možemo objasniti uobičajenim razlozima poput ozbiljnog pada standarda stanovništva jer do njega tijekom 2016., u odnosu na 2015., nije došlo. Pokazatelji o broju noćenja u komercijalnim smještajima nisu smanjeni, tako da se možda radi o promjeni metodologije istraživanja - kaže dr. Neven Ivandić s Instituta za turizam, koji je iznenađen ovakvim podacima.

Metodologija se, kaže Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, nije promijenila, no ovaj je put dobivena puno veća stopa odgovora od ispitanika jer su telefonska anketiranja ispitanika rađena i u popodnevnoj smjeni.

- Zbog promjene u nacrtu uzorka podaci nisu potpuno usporedivi s onima iz prethodnih godina. No, ovi su podaci, vjerujemo, mnogo realniji i zapravo daju ispravniju sliku o turističkoj aktivnosti domaćeg stanovništva - objašnjava Krištof.

Prema podacima Eurostata, od 2007. godine - prve za koju postoji taj podatak - naovamo hrvatski građani nikad nisu potrošili ni približno tako malo novca na turističku aktivnost kao 2016. godine. Najviše su potrošili 2010. godine - 12,6 milijardi kuna (točno dvostruko više nego 2016.!), a najmanje, ne računajući lanjsku godinu, 2014. godine - 9,8 milijardi kuna.

Napuhani podaci

Broj putovanja također nikad nije bio tako malen. Eurostat objavljuje podatke od 2012. godine kad su hrvatski građani ostvarili 7,3 milijuna privatnih višednevnih putovanja. Tijekom 2013. taj se broj blago povećao, na 7,7 milijuna, da bi 2014. pao na 6,7 milijuna, u 2015. na 5,7 milijuna, a u 2016. na 3,8 milijuna. No, čini se da su raniji podaci ipak bili prenapuhani.

Broj građana koji su bili na barem jednom putovanju oscilirao je mnogo manje: najviše ih je putovalo 2012. godine, njih 1,9 milijuna, a najmanje 2015. i 2016., njih 1,6 milijuna, odnosno 44 posto starijih od 15 godina.

Hrvatska je među državama EU s najnižim postotkom građana koji odlaze na višednevna putovanja. Prosjek Europske unije je 61 posto građana, a u šest zemalja - Finskoj, Luksemburgu, Švedskoj, Nizozemskoj, Češkoj i Danskoj - udio stanovnika koji barem jednom godišnje odlaze na privatna višednevna putovanja veći je od 80 posto.

Očigledno je da broj putovanja ovisi o platežnoj moći građana jer se na vrhu ljestvice nalaze najbogatije države. Jednako tako, na dnu su one s najsiromašnijim stanovništvom - Rumunjska i Bugarska s 26, odnosno 28 posto građana koji su barem jednom godišnje privatno otišli na putovanje i prespavali na njemu barem jednu noć. Zanimljivo je da odmah iza Rumunjske i Bugarske na rang-ljestvici država s najmanjim udjelom stanovnika koji putuju slijede mediteranske zemlje - Italija, Grčka i Portugal.

Glavni razlog zbog kojega 56 posto stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina lani nije bio ni na jednom višednevnom putovanju, čak ni u posjetu rodbini, jest - novac. Ovisno o godini, između 60 i 70 posto onih koji nisu nigdje otputovali kaže kako ih je upravo nedostatak financijskih sredstava spriječio da odu na putovanje.

Navika odlazaka

Na drugome su mjestu - zdravstveni razlozi (24,3 posto kaže kako je i to bio razlog za ostanak kod kuće).

Dobrim se dijelom to odnosi na starije stanovništvo koje se - i zbog materijalne situacije i zbog zdravlja i zbog navika - u Hrvatskoj teško odlučuje za putovanje. Dobna struktura hrvatskih građana koji su bili na barem jednom privatnom višednevnom putovanju pokazuje da je tek svaki deseti bio stariji od 65 godina. U bogatijim, prije svega sjevernim, državama te državama s većom navikom odlazaka na putovanja situacija je bitno drugačija: svaki četvrti građanin Švedske koji je putovao u 2015. godini bio je stariji od 65 godina, svaki peti u Njemačkoj, svaki šesti u Češkoj. Prosječni udio turista starijih od 65 godina u Europskoj uniji 2015. godine iznosio je 18 posto - dakle, gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj.

Najbrojnija skupina koja putuje u Hrvatskoj su najmlađi, oni od 15 do 24 godine, kojih je u 2016. putovalo točno dvostruko više nego onih starijih od 65 godina (322 tisuće naspram 160 tisuća). U Europskoj uniji situacija nije ni približno takva. U cijeloj je Uniji turista-umirovljenika, starijih od 65 godina, bilo čak 30 posto više nego onih u najmlađoj promatranoj dobnoj skupini od 15 do 24 godine.

Izvan granica

Očekivano, destinacija većine putovanja hrvatskih građana bila je unutar Hrvatske. Prema podacima DZS-a, od ukupno 3,8 milijuna ostvarenih privatnih višednevnih putovanja, njih 2,5 milijuna realizirano je u Hrvatskoj. Od 1,6 milijuna građana koji su lani išli na privatna višednevna putovanja, njih dvije trećine (1,1 milijun) nije otišlo izvan granica Hrvatske. Kad se, pak, promatra potrošeni novac, građani su ga ipak više potrošili u inozemstvu: 3,1 milijardu potrošili su na putovanjima u Hrvatskoj, a 3,4 milijarde na putovanjima u inozemstvu.

Gotovo tri četvrtine svih građana koji su išli na putovanje u Hrvatskoj ili izvan granica - njih 72 posto - boravilo je u nekomercijalnom smještaju, odnosno onom koji nisu trebali platiti. Dakle, kod rodbine, prijatelja ili u vlastitom objektu.

Kad se radi o putovanjima u inozemstvo, indikativno je da više od petine (21,3 posto) otpada na putovanja u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Slijede Italija (13,7 posto), Njemačka (12 posto), Austrija (11,3 posto) i Slovenija (9,1 posto). Među razlozima za odlazak na višednevna putovanja u inozemstvo građani koji su na njih išli prošle godine kao glavni razlog navode posjet rodbini ili prijateljima (39 posto), a na drugom su mjestu razgledavanje grada, izleti, kultura i zabava (23 posto).

Posjet rodbini na visokome je drugom mjestu, odmah iza kupanja i sunčanja, i kod onih koji su išli samo na domaća putovanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 15:51