HRVATSKA KAO NORVEŠKA! Istraživanje: Hrvati su skloni konsenzusu, dobroj komunikaciji i sjajnim odnosima među ljudima

Hrvatsko se društvo može okarakterizirati kao zajednica koja ne pridaje veliku pozornost društvenim razlikama među pojedincima, ne smatra posebno važnim držanje distance moći, niti je fokusirano na priznavanje razlika u raspodjeli moći, autoriteta, prava i odgovornosti, pokazalo je istraživanje "Dimenzije nacionalne kulture kao odrednice poslovne klime u Hrvatskoj".

Istraživanje, predstavljeno u srijedu na okruglom stolu u Ekonomskom institutu, pokazalo je da u hrvatskom društvu, baš kao i u Skandinaviji, prevladava feminitet u odnosu na maskulinitet, odnosno da smo skloni odlučivanju postizanjem konsenzusa, dobroj komunikaciji i razvijanju dobrih međuljudskih odnosa.

Predstavljajući rezultate istraživanja, napravljenog na uzorku od 1500 hrvatskih građana, prema metodi nizozemskog sociologa Geerta Hoefstedea kojom se analiziraju obilježja društva prema sustavu vrijednosti, Jelena Budak iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kazala je kako niža razina indeksa distance moći prije svega znači da građani žele ravnomjerniju distribuciju moći u društvu.

S druge strane, po njezinim riječima, rezultati istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj snažno prisutna dimenzija izbjegavanja nesigurnosti.

"Visoka razina dimenzije izbjegavanja nesigurnosti ukazuje na to da ovdje postoji strah od promjena i da pokazujemo premalu sklonost preuzimanju rizika. Postoji manja želja za postignućem, a to pokazuje zašto poduzetništvo nije razvijeno i zašto postoji niska razina inovacija", rekla je Budak.

Nadalje, hrvatski građani žele veću razinu sigurnosti, predvidljivosti i transparentnosti, a skloni su cijeniti i individualna postignuća dok manje vrednuju timski rad i kolektivni duh.

Isto tako, istaknula je Budak, u Hrvatskoj prevladava kratkoročni vremenski horizont ostvarivanja ciljeva, dok je dugoročna orijentacija slabije izražena.

Drago Čengić iz Instituta Ivo Pilar, smatra da bi se ovakva istraživanja trebala provoditi svakih deset godina kako bi se pokazalo u kojem smjeru neka država ide, dok je Najla Podrug sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta navela da rast individualizma ovisi o gospodarskom napretku.

U studiji je, prema Hofstedeovim postavkama, definirano pet dimenzija nacionalne kulture: distanca moći, izbjegavanje nesigurnosti, individualizam vs. kolektivizam, maskulinitet vs. feminitet te vremenski horizont ciljeva.