HRVATSKI GRADOVI DO 2050. GODINE Pametna rješenja u gradovima omogućit će više od 10,7 milijardi dolara godišnjih ušteda

Globalno tržište pametnih rješenja sve više raste, do kraja 2017. ono će težiti 40 milijardi dolara, a do 2026. ta brojka narast će na 98 milijardi dolara, pokazalo je najnovije istraživanje Navigant Researcha.

S druge strane, konzultantska kuća McKinsey lani je procijenila da će do 2030. ulaganja u infrastrukturne projekte iznositi čak 49 bilijuna dolara. To prosječno iznosi 3,3 bilijuna dolara godišnje ili oko 3,8% svjetskog BDP-a. Ove brojke dokazuju nužnost razvoja sve inovativnijih pametnih rješenja za gradove. Kako bi se istaknula važnost njihova razvoja radi poboljšanja kvalitete života u Hrvatskoj, Hanza Media u partnerstvu s Razvojnom agencijom Zagreb, organizatorom Zagreb Forum konferencije, dodjeljuje PRVU SMART CITY NAGRADU. Partner nagrade je Hrvatski Telekom.

Veliki gradovi

Svatko tko je razvio inovativno smart city rješenje do 10. studenoga ove godine može se prijaviti na stranicama jutarnji.hr/smartcity i zagrebforum.eu. Upravo će razvojem pametnih rješenja hrvatski gradovi moći postati globalni primjer uspješno implementiranih smart city tehnologija. Trenutačno u svijetu postoji više od 250 smart city projekata u 178 gradova i ta brojka ne prestaje rasti. Razlog je to što su se smart city rješenja pokazala kao najbolji odgovor na izazove kao što su prenapučenost, prometni kaos i zagađenje. Tih izazova, nažalost, bit će sve više. Danas polovica svjetske populacije živi u gradovima, a do 2050. taj će se omjer popeti na 70 posto. Zbog toga su se učinkovite i “user-friendly” tehnologije i usluge, osobito u područjima energije, transporta te komunikacije, pokazale kao pravi put.

Inovativna rješenja u pojedinim gradovima počele su dobivati ozbiljne oblike. Kako je živjeti u smart cityju najbolje znaju građani New Yorka, Londona, Kopenhagena, Amsterdama te Beča, gradova koji su u posljednjih godina proglašeni najboljim pametnim gradovima. Veliki gradovi zbog kompleksnosti i sadržaja služe kao poligoni za testiranje usluga i služe kao primjer drugima. Besplatan wifi, traženje parkinga putem mobitela, solarne biciklističke staze, dio su njihove svakodnevice. Dobar primjer možemo pronaći u susjedstvu. Ljubljana, zelena prijestolnica Europe, znatno je poradila na svojoj mobilnosti te je uvela prikupljanje otpada ispod zemlje.

Darko Tomaš / Hanza Media

Najbolje smart city rješenje odabrat će žiri Hanza Medije i Zagreb Foruma sastavljen od 11 lidera hrvatske i svjetske digitalne industrije, među kojima su stručnjaci iz Vlade, Svjetske banke, s hrvatskih fakulteta te poznatih IT tvrtki: Ivan Barać, Frane Šesnić, Dejan Orešković, Blaž Golob, Ivana Podnar Žarko, Zoran Aralica, Mladen Amidžić, Ana Veir, Nedeljko Štefanić, Stephanie E. Trpkov, Stanko Cerin

Hrvatski gradovi također su prepoznali prednosti smart cityja. Kao što i samo ime kaže, pametni gradovi su samoodrživi i smanjuju troškove i do 70%. Oni optimiziraju korištenje resursa, poput vode, goriva, energije i otpada. Prema istraživanju Juniper Researcha, pametna rješenja omogućit će više od 10,7 milijardi dolara godišnjih ušteda do 2019. godine. Laganim korakom u tom smjeru ide grad Čakovec, koji će uskoro postati prvi hrvatski grad s pametnom rasvjetom. U tom gradu trenutačno se provodi projekt “Dynamic Light”, i to uz pomoć 800.000 kuna dobivenih iz fondova EU. Dubrovnik je, pak, primjer koliko optimizacija upravljanja odvozom otpada može olakšati rad komunalnih poduzeća i život građana. Putem GPS odašiljača i softvera pametni kontejneri šalju e-mailom ili SMS-om signal o popunjenosti djelatnicima Čistoće pa se na taj način u udarnom ljetnu razdoblju smeće odvozi i do devet puta na dan.

Pametni semafori

Druga važna prednost smart cityja povezivanje je građana, međusobno i s gradskom vlasti. Uzmimo primjer Rijeke koja svojim gradskim karticama Rijeka City Card uvelike pojednostavljuje korištenje javnog prijevoza i parkiranja. Taj grad najavio je da će se u skoroj budućnosti razviti nove pametne usluge, a uveo je i koncept pametnih semafora koji reguliraju protočnost prometa u gradu. Dakle, pametna rješenja za učinkovitije funkcioniranje lokalne samouprave postaju hrvatska stvarnost.

Osim što štedi novac i energiju te stvara zajedništvo, pametni gradovi potiču rast i investicije te privlače tvrtke zainteresirane za razvoj tehnologije. Tu se najviše ističu startupovi koji unapređuju tehnologije, poput IoT-a. Nedavno je Razvojna agencija Zagreb započela predakceleracijski program Startup Factory Zagreb, gdje je izabrano 16 ekipa koje će razvijati smart city rješenja. Vrlo je izgledno da će ta rješenja ubrzo koristiti naši građani. Od 128 hrvatskih gradova, njih više od 40 razvija i primjenjuje neka od smart city rješenja koja omogućuju kvalitetniji život i upravljanje gradom. Ta će brojka sljedećih godina sve više rasti.