RAZGOVOR ZA JUTARNJI

INTERVJU S BOŽINOVIĆEM Ministar o požarima, prijetnjama preko društvenih mreža, velikoj novosti u izdavanju vozačkih dozvola, spornoj ploči HOS-a...

 Neja Markičević / CROPIX

S ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem razgovarali smo neposredno nakon što je novi glavni ravnatelj policije Nikola Milin javnosti predstavio tim s kojim će rukovoditi policijom. Ministar je u razgovoru otkrio kakvu će politiku voditi u MUP-u, kako priprema policiju za preuzimanje dijela poslova Državnog odvjetništva, kakve su nam šanse za ulazak u Schengen, gdje će zaoštriti s represijom, a gdje će srušiti administrativne barijere i olakšati građanima put do dokumenata.

Bili ste dio ministarskog tima koji je s pripadnicima udruga HOS-a razgovarao o uklanjanju ustaškog pozdrava sa spomen-ploče poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu. Ima li šanse da udruge same skinu ustaški poklič “Za dom spremni”?

- Razgovori s pripadnicima udruga HOS-a, kako je to kazao i premijer, traju već dulje vrijeme, a u ovom trenutku se intenziviraju. Vjerujem da će se naći rješenje koje neće, ako svako pitanje stavimo u odgovarajući kontekst, izazivati nezadovoljstvo kod bilo kojeg segmenta društva.

Je li dovoljno udobrovoljiti HOS-ovce, ili Vlada priprema neko sustavno rješenje u vezi s isticanjem fašističkih simbola?

- Vlada je osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima upravo s ciljem da se prvi put pitanjima simbolike i nasljeđa totalitarnih režima pristupi sustavno, u atmosferi koja bi trebala biti produktivna. Članovi Vijeća su ugledni članovi društva, povjesničari, politolozi, pravnici. Oni bi trebali izaći s preporukama koje bi Vlada uzela u obzir i riješila pitanje zbog kojega se Hrvatsku već dulje vrijeme drži taocem prošlosti. Moramo stvoriti pretpostavke da društvo krene naprijed jer su pred nama brojni izazovi, od gospodarskog razvoja, sigurnosne situacije, demografskih problema i drugih. Pitanja prošlosti ne bi smjela biti smetnja da sve političke, stručne i gospodarske potencijale usmjerimo u pitanja razvoja i budućnosti Hrvatske.

Vlada obilazi oko ploče u Jasenovcu kao mačak oko vruće kaše. Zašto policija jednostavno ne ode tamo i ne skine ploču na kojoj je ustaški pozdrav? Na isti način je 2015. godine policija postupila prema ploči HOS-a postavljenoj u Splitu.

- Nikakva nagla rješenja, a u godinama iza nas ih je bilo, nisu suštinski riješila problem. Poželjno bi bilo na sustavni način, što širim društvenim konsenzusom, odrediti se prema nekim stvarima. Svako ad hoc rješenje traje vrlo kratko, a onda se problem vrati u novom obliku i novom intenzitetu.

Doista vjerujete da će baš vaša Vlada vratiti u bocu duhove prošlosti s kojima se nije uspjela izboriti ni jedna prethodna, bilo HDZ-ova ili SDP-ova?

- Ova Vlada nije pobjegla ni od jednog teškog pitanja koje ju je dočekalo, pa tako ni od ovoga. Premijer Andrej Plenković je dobio izbore i uživa podršku hrvatske javnosti upravo zbog toga što probleme nastoji rješavati dijalogom u kojemu se svakom omogućava izraziti svoje mišljenje i što uvijek traži zajednički nazivnik. Ako svi govorimo da nam je u interesu boljitak Hrvatske, onda mora postojati put kojim možemo zajedno krenuti prema tom cilju.

Ostavljate dojam po kojem se bitno razlikujete od svojih prethodnika u MUP-u, a to je da se ne doživljavate kao prvi policajac. Je li ispravan?

- Ne bih o prethodnicima, ali ste u pravu. Posao ministra unutarnjih poslova nije posao prvog čovjeka policije. Prvog čovjeka policije imenovali smo prošli tjedan na Vladi. Glavni ravnatelj policije Nikola Milin je iskusni policajac koji je cijeli svoj radni vijek proveo kao pripadnik hrvatske policije, obnašao brojne zahtjevne i odgovorne dužnosti. To je put kako se postaje prvi čovjek policije. To se ne postaje na parlamentarnim izborima.

Što je suština vaše politike u MUP-u, i imate li cilj koji želite ostvariti do kraja mandata?

- Glavni cilj je pomoći stvaranju moderne policije u smislu da MUP stvori pravni i logistički okvir koji će omogućiti policiji da se funkcionalno usredotoči na ono što joj je stvarni posao. To znači rad na podizanju standarda policajaca, ujednačavanju prakse i postupanja između različitih ustrojstvenih jedinica, veću koheziju unutar sustava policije. Izazovi s kojima se policija susreće danas su veći nego ikada prije. Policija je kralježnica nacionalne sigurnosti u svakoj državi pa tako i u Hrvatskoj. Suvremeno društvo se danas suočava s borbom protiv organiziranog kriminala, terorizma, ilegalnim migracijama, pitanjima borbe protiv visokotehnološkog kriminala, sigurnosti prometa, javnog reda i mira... Sve su to izvorne nadležnosti MUP-a, odnosno policije.

Posrećilo vam se jer se vaš dolazak u MUP poklopio s redovnim postupkom imenovanja svih rukovodećih kadrova. Kako birate nove šefove budući da ne znate puno ljudi iz sustava?

- Neke ljude sam poznavao bolje, neke manje. No, osnova ove kadrovske politike, a i svake buduće dok sam ministar unutarnjih poslova, bit će profesionalnost, znanje i iskustvo. Ljudi koji su se dokazali u radu, ulagali u sebe, težili da dosegnu viši stupanj obrazovanja i iskustva imaju osnovu za napredovanje i oni trebaju činiti rukovodeću garnituru koja će motivirati cijeli sustav, sve ustrojstvene jedinice, sve policajke i policajce.

Jesu li pred vas postavljena kakva očekivanja iz HDZ-a, i jesu li vam stizale stranačke preporuke?

- Moram vrlo iskreno reći da nisu. Mislim da je reakcija ukupne javnosti na izbor vodećih ljudi u policiji pokazatelj da je izbor dobar. Stvoren je tim od kojeg dosta očekujem.

Za načelnika Uprave za posebne poslove sigurnosti imenovali ste Miljenka Radnića, čovjeka iza kojeg su prisni odnosi s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i koji je u njegovu korist svjedočio na sudu. Nije li možda njegovo napredovanje svojevrsni ustupak jednoj od struja u HDZ-u?

- Uprava kojoj je na čelu bavi se specifičnim poslovima sigurnosti. Kada bi netko tražio razlog da bilo koga iz te Uprave dezavuira u političkom smislu, uvijek bi mu mogao naći nekog s kime je navodno blizak. Moja je ideja da se sustav potpuno profesionalizira i da ljudi koji rade zahtjevan i odgovoran posao budu maksimalno koncentrirani na svoje zadaće, i ne misle o tome tko će sutra biti štićena osoba s kojom će iz profesionalnih razloga morati provoditi puno vremena. U odnosu na svoje prethodnike tu nisam nikog mijenjao, a kada razgovarate s ljudima koji se bave poslovima osiguranja, svi će vam reći da je Radnić vrhunski profesionalac.

Prvo što vas je dočekalo u MUP-u bila su takozvana Facebook uhićenja. Kakav je vaš stav prema prijetnjama koje se objavljuju na društvenim mrežama, treba li i kada policija na njih reagirati?

- Društvo je danas bitno drugačije nego je bilo prije pet, deset ili petnaest godina. Živimo u digitalnom dobu i sve društvene mreže, profili, aplikacije, gadgeti koji se koriste u IT industriji, dostupnoj najširem krugu ljudi, istodobno mogu biti izvor kriminalnih radnji. Cyber kriminal nitko ne dovodi u pitanje jer se ulazi u intimu ljudi, nastoji provaliti u nečiji bankovni račun, prebaciti novac. Ali isto tako nešto što se u ljudskoj komunikaciji može označiti kao prijetnja, izaziva strah kod druge strane, može se uputiti na razne načine, pa i preko društvenih mreža. Podcjenjivanje tih stvari bilo bi opasno i policija neće umanjivati značaj i opasnost koja može doći iz tog smjera.

Hoćete li vi biti ministar unutarnjih poslova koji će Hrvatsku uvesti u Schengen?

- Radit ću sve da to budem.

A je li to realno?

- Čim sam došao u MUP ubrzao sam sve procese koji se tiču ispunjavanja schengenskih uvjeta. Oni nisu jednostavni, ali su dostižni. Mislim da ćemo ostvariti zadani cilj i da će Hrvatska 2018. godine tehnički biti spremna za članstvo u schengenskoj zoni. Nakon toga slijedi politički i diplomatski dio priče. Mislim da u Europi prevladava mišljenje da Hrvatska dobro upravlja vlastitim granicama i kako je u interesu EU da što prije postanemo članica Schengena.

Je li realno da nas Slovenija zakoči na putu u Schengen?

- Mislim da Slovenija nema ni jedan razlog da bi susjednu i prijateljsku zemlju zadržavala na tom putu. Našim susjedima u Sloveniji je jasno da je ulazak Hrvatske u Schengen njihov i europski interes.

Pred vama je izazov izmjena Zakona o kaznenom postupku u skladu s Direktivama EU koje od 1. prosinca stupaju na snagu. Više neće biti obavijesnih razgovora, nego će policija samostalno provoditi dio istraga, a osumnjičenika će moći ispitivati samo uz branitelja i bit će odgovorna za sudbinu kaznenih postupaka.

- Svjesni smo uloge koju će policija dobiti sukladno izmjenama Zakona o kaznenom postupku i u tom smislu sam razgovarao s novoimenovanim čelnim ljudima Uprave za kriminalističke poslove. To je prvenstveno njihova zadaća uz, naravno, glavnog ravnatelja i njegovih zamjenika. Imamo dovoljno kriminalista, krenule su edukacije u koje su uz kriminalističke policajce uključeni državni odvjetnici i suci. Intenzivno se spremamo za novu zadaću. Osigurana je i tehnička podrška. Sve policijske uprave su opremljene mobilnim i stacionarnim kompletima za audio i video snimanje razgovora s osumnjičenicima.

Kako surađujete s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom?

- Suradnja između Ravnateljstva policije i Državnog odvjetništva je dobra i mislim da će se dobro razvijati s glavnim ravnateljem policije Nikolom Milinom. To je ‘core’ suradnje između dviju institucija.

Dosadašnji mandat u MUP-u su vam obilježili požari. Od kada ste došli doslovno gori. Kako napreduju istrage o uzrocima požara?

- Obilazeći teren uvjerio sam se da policija problematiku požara shvaća vrlo ozbiljno. Osim obavještavanja građana, reguliranja prometa i mogućih evakuacija, svakodnevno se provode kriminalistička istraživanja, a osumnjičeni za podmetanje požara dovode se pred pravosudna tijela. Do sada je, kada govorimo o ovom ljetu, u 58 kriminalističkih istraživanja osumnjičeno i pravosuđu prijavljeno 26 počinitelja. Uzroci su s jedne strane povezani s nehajnim ponašanjem pojedinaca koji su nekontrolirano palili vatru u prirodi, ali ima i više slučajeva namjernog podmetanja vatre.

Koliko vas zabrinjavaju motivi koji sežu u Domovinski rat i nacionalnu netrpeljivost?

- Ne bih želio govoriti o konkretnim slučajevima da ne ugrozim istrage koje su u tijeku.

Tijekom ljeta je bilo i mnogo prometnih nesreća i stradalih. Je li samo dojam da je više ljudi stradalo na cestama, ili doista treba poraditi na sigurnosti prometa?

- Idući tjedan počinje školska godina, a naši službenici idu u sve osnovne škole gdje će djeci, posebno prvašićima, održavati predavanja o tome kako se ponašati u prometu. U ovom segmentu policijskog rada, kao i u drugima, inzistirat ću na većoj proaktivnosti. No, valja reći da se ostvaruje glavni cilj nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa po kojemu se broj poginulih u prometnim nesrećama do kraja 2020. godine mora smanjiti za 50 posto u odnosu na 2010. Teško je govoriti o brojkama kada su u pitanju ljudi, ali ću navesti da je na kraju prošle godine evidentirano 307 poginulih osoba, što je najmanje u zadnjih 50 godina u Hrvatskoj. MUP je usmjeren na preventivne i represivne mjere koje uključuju sanaciju opasnih mjesta, unaprjeđenje i modernizaciju rada prometne policije, prije svega digitalizaciju i automatsku obradu podataka, a u tijeku su izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Što ćete mijenjati u Zakonu?

- Propisat će se niz odredbi, a jedna od najznačajnijih je da će se vozačima koji učestalo krše prometne propise, brže i efikasnije moći ukinuti vozačka dozvola.

Je li točno da će se uskoro moći dobiti vozačka dozvola preko aplikacije e- građanin?

- Dobro ste informirani. Vrlo skoro ćemo je promovirati. Kada sam govorio o modernizaciji poslovnih procesa mislio sam upravo na to. MUP obavlja i brojne upravne poslove i cilj je da se građanima omogući da što više postupaka obave koristeći modernu tehnologiju. Projekt e-vozačka će omogućiti svim građanima koji posjeduju elektroničku osobnu iskaznicu s potpisnim certifikatom da kroz sustav e-građani podnesu zahtjev za izdavanje vozačke dozvole. Osim toga, prva registracija vozila i ovjera prometne dozvole koja se obavlja u policijskim upravama i postajama i stvara velike gužve, uskoro će se moći obaviti u stanicama za tehničke preglede vozila. Riječ je o oko 200.000 zahtjeva godišnje, a toliko je i ljudi koji radi jednog žiga moraju stajati u redovima i čekati pred policijskim postajama.

Dio sredstava od povećanih boravišnih pristojbi ići će policiji. U što ćete ih utrošiti?

- Na sjednici Vlade u Kninu donijeta je odluka o povećanju boravišne pristojbe za 2018. godinu i pritom dogovoreno je da će se dio sredstava usmjeriti prema MUP-u, a kroz izmjene Zakona o boravišnoj pristojbi koji će se usvojiti do kraja godine dio sredstava od pristojbi će se usmjeriti za projekte sigurnosti posjetitelja. Uzimamo zdravo za gotovo da je sigurnost jedan od brendova hrvatskog turizma. Ali ona nije nešto što se događa samo po sebi. Policija tijekom ljetnih mjeseci ima pojačani opseg posla. Uzmite samo Istru koja ima 208.000 stanovnika, a tijekom sezone taj se broj penje preko milijun. Za sigurnost se ne može brinuti isti broj policajaca nego se moraju slati dodatne snage, i u redu je da Ministarstvo turizma, a sve više i lokalne zajednice, nalaze način da svojim mjerama pomognu u osiguranju smještaja i prehrane policajaca koji dolaze na ispomoć tijekom turističke sezone.

Mijenja se Zakon o javnom redu i miru, a polemike su izazvale najave da bi se prostitutke i njihovi klijenti jednako kažnjavali. Što vi o tome mislite?

- Prostitucija je društveno neprihvatljiva i potrebno je sankcionirati onog tko pruža i tko konzumira usluge. Kažnjavanje obje strane treba postići preventivni efekt. No, u Zakonu je predložen cijeli niz izmjena, pooštrene su novčane i zatvorske kazne, posebno u slučajevima ako su prekršaji počinjeni zbog diskriminacije ili mržnje prema nekoj osobi. Nakon dugo vremena novčane kazne će se izraziti u domaćoj valuti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 03:56