IZ CIJELE HRVATSKE DOLAZE VIJESTI O POMORU PČELA Stručnjaci tvrde da su za to krive visoke temperature, ali i jedan potencijalno ozbiljniji problem

Agronomski fakultet u Zagrebu priopćio je da posljednjih mjesec dana pčelari iz Istre, Dalmacije i Slavonije prijavljuju kako u svojim košnicama zamjećuju pomor pčela, piše Glas Slavonije.

Kao mogući razlog za ovaj pomor stručnjaci navode visoke temperature koje su u veljači, ali i poslije, zahvatile Hrvatsku i druge europske zemlje. Naime, zbog toga su pčele 'mislile' da je došlo proljeće i, umjesto da su mirovale, izlazile iz košnica i instinktivno htjele obaviti svoj zadatak.

Stručnjaci tvrde da osim visokih temperatura uzrok pomora pčela može biti i prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi, što je posebice karakteristično za Slavoniju, gdje je ratarska proizvodnja intenzivna. Iskusni vukovarski pčelar Milorad Gaković, član Pčelarskoga društva Cornacum, jesenas je uzimio 171 košnicu i neugodno se iznenadio kada je nakon prvog proljetnog otvaranja zamijetio da je broj društava sa živim pčelama prepolovljen.

Koliko je saznao od kolega iz Vojvodine i Bosanske Posavine, kod njih je situacija slična, ali mnogi pčelari ne žele o tome govoriti jer se srame, misleći da nisu dovoljno stručno i savjesno zaštitili svoja društva, piše Glas Slavonije. Gaković tako spominje i slučaj vukovarskog pčelara koji je izgubio 300 košnica, ostalo mu ih je samo 20-ak.

Gaković je jedan od onih koji glavni uzrok za pomor pčela vide u pesticidima. Kako kaže, zamijetio je da su najveće štete nastale u košnicama postavljenima uz polja koja se obrađuju i tretiraju zaštitnim sredstvima.

- Živimo u pograničnome kraju i neki poljoprivrednici odlaze preko granice kupovati pesticide koji kod nas nisu dopušteni upravo radi zaštite pčela ili su znatno skuplji. Također, mnogi se ne pridržavaju uputa o dopuštenoj količini pesticida, pa dolijevaju više i sve zatruju. Ako voćke prskaju danju, dok ih pčele oprašuju, šteta je neprocjenjiva i pčele umiru na voćkama ili na povratku u košnicu. Štete imamo mi pčelari, ali i voćari, jer s nestankom pčela nema tko oprašivati voćke pa se prinosi smanjuju - upozorava Gaković. Dodaje i kako su veliki gubici pčela na poljima suncokreta, posebno tamo gdje je na njivi bila zasijana uljana repica tretirana herbicidima pa se otrovi nalaze u tlu i suncokret ih povuče te tako dospiju u njegov pelud i nektar.

Predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije Stanko Čuljak kaže kako nema službenih podataka o štetama i koliko je pčela i pčelinjih društava uginulo ni o tome koji bi mogli biti uzroci pomoru, kako kažu neki pčelari.

- Izjave pčelara su raznolike i u skladu s dosadašnjim godinama, nema dojava o posebno drastičnim slučajevima. No nitko nije dao pčele na analizu pa ne znamo točan uzrok - kaže Stanko Čuljak, prvi čovjek zajednice udruga pčelara najistočnije županije, gdje je više od 450 pčelara i 14.500 košnica. Oni bi ove godine trebali proizvesti oko 500 tona najkvalitetnijeg meda.