Kazneni porez od 54 posto za imovinu bez porijekla

Građani čija je imovina znatno veća od primanja i koji ne mogu dokazati da su na nju platili porez od sljedeće će godine, usvoji li Sabor novi Vladin prijedlog Zakona o porezu na dohodak, plaćati “kazneni porez” po stopi od čak 54 posto, proizlazi iz nove, konačne verzije tog zakona, koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.

To je znatno više od dosadašnjih 40 posto, koliko je iznosila najviša stopa poreza na dohodak, a koja se primjenjivala i na “višak” imovine. U novom zakonskom prijedlogu, doduše, ne stoji izričito da će novi “kazneni porez” iznositi 54 posto, no provlači se između redaka. Naime, u dijelu o utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je ona stečena stoji da poreznici primjenjuju novu najvišu stopu poreza na dohodak, koja bi trebala iznositi 36 posto, ali i da se tako obračunati porez uvećava za 50 posto, pa bi se stjecanje “viška” imovine, za koju vlasnik ne može dokazati da je platio porez, oporezovalo po stopi od 54 posto.

Pojednostavljeno rečeno, ako netko godišnje zarađuje milijun kuna, a cjelokupna imovina kojom raspolaže vrijedna je pet ili 10 milijuna kuna, a ne može dokazati da ju je stekao iz, recimo, nasljedstva ili na neki drugi legalan način, te da je na to platio porez, poreznici će mu obračunati “kazneni porez”. Vlast na ovaj potez vjerojatno nije toliko nagnala potreba punjenja proračuna koliko želja da se utajivačima poreza pokaže da neće moći izbjeći porezne škare. I u drugim se zemljama vodi borba protiv utaje poreza, pa je susjedna Slovenija, primjećuju stručnjaci, još prije nekoliko godina odlučila kažnjavati sumnjivo stečenu imovinu po stopi poreza od čak 75 posto. Usto, dodaju naši sugovornici, mjera ima elemente populizma, pri čemu nije naodmet spomenuti da je u konačnu verziju zakona upala između prvog i drugog čitanja, navodno na zahtjev Mosta.

- To je kazneni porez. Ipak, očekujem da će se on rijetko primjenjivati, uglavnom u slučaju onih nesretnika koji neće moći dokazati da su neku imovinu, primjerice, naslijedili ili kupili na legalan način - kaže porezni stručnjak Vlado Brkanić.